Za vrijeme trudnoće tijelo se trudnice mijenja i prilagođava kako bi bilo u mogućnosti pružiti sve uvjete za pravilan rast i razvoj djeteta, ali i porod. Sve promjene su većinom reverzibilne i nakon poroda se kroz period takozvanih „babinja“ vraćaju u svoje prvotno stanje. Za različite promjene potrebno je različito vrijeme oporavka, a neke od njih mogu zaostati i duži period od poroda.
Sami porod, koji je za ženu i njezino tijelo pomalo traumatičan događaj, može ostaviti također određene posljedice. Većini žena poznat je pojam
epiziotomije, urez međice radi proširivanja porođajnog kanala, kao i ranica koja potom ostaje kroz par dana od poroda, ali se možda manje priča o pojmu
urinarne inkontinencije koji je usko povezan s trudnoćom, porodom, ali i epiziotomijom.
Urinarna inkontinencija je nemogućnost kontroliranja mokrenja, od povremenog „bježanja“ mokraće do potpune nemogućnosti njenog zadržavanja.
Poremećaji mokrenja
Mokrenje predstavlja fiziološku funkciju čije normalno odvijanje zahtjeva složenu interakciju između građe mokraćnog mjehura, anatomskih struktura dna male zdjelice te različitih dijelova centralnog i perifernog živčanog sustava. Mokrenje je pod našom voljnom kontrolom,a različite vrste anatomskih defekata ili oštećenja živčanog sustava uzrokuju poremećaj pražnjenja mokraćnog mjehura koji se očituje na nekoliko načina, a najčešće tzv. bježanjem mokraće.
Poremećaje pražnjenja mokraćnog mjehura možemo podijeliti u tri skupine. Nisu uvijek i nužno direktno povezani s porodom, već se mogu javiti starenjem, pa tako možemo reći da oko 50% populacije iznad 50 godina ima problema s mokrenjem različitog stupnja.
Urgentna inkontinencija je česti oblik inkontinencije u žena koje imaju nevoljni, iznenadni i neodgodiv nagon za mokrenje. Često dolazi do bježanja mokraće na putu do toaleta, a okidač nekontroliranog nagona su stajanje bosim nogama na hladnom podu, izlazak na hladnoću, šum vode ili pranje ruku u hladnoj vodi. Uzrok mogu biti različite upale mokraćnih i drugih organa u zdjelici, Parkinsonova i Alzheimerova bolest ili ozljede živčanog sustava. Ako nema poznatog uzroka, urgentne inkontinencije se također naziva preaktivni mjehur.
Drugu skupinu čine pacijentice sa
statičkom ili stresnom inkontinencijom, koju obilježava nemogućnost zadržavanja mokraće kod manjeg ili većeg napora (kašljanje, kihanje, smijanje, vježbanje ili podizanje težih stvari). Uzrok ovog poremećaja jest slabost uz oštećenje tkiva dna zdjelice, koje proizlazi iz porođaja ili menopauze. Kombinacija ovih dvaju poremećaja, tzv.miješana urinarna inkontinencija predstavlja treću skupinu.
Urinarna inkontinencija nakon poroda
Uz trudnoću i porod vezana je stresna ili statička inkontinencija. Stresna ili statička inkontinencija opisuje se kao nevoljno otjecanje mokraće koje nastaje kada povećani intraabdominalni i intravezikalni tlak svlada oslabljeni intrauretralni zaporni mehanizam. Uzrok ovog poremećaja jest oštećenje tkiva dna zdjelice zbog čega je mokraćna cijev (uretra) izgubila čvrstu podlogu u stijenci rodnice na koju se oslanja. Uzroci mogu biti brojni, a zajedničko im je da je došlo do prenaprezanja i puknuća fascije dna zdjelice. To je čvrsti sloj građen od vezivnog tkiva, a najodgovorniji je za očuvanje urednog položaja organa u maloj zdjelici.
Mišičnofascijalni aparat dna male zdjelice je građen tako da jednostavnim razmicanjem i rastezanjem omogući porod. Ako glavica djeteta predugo stoji na izlazu zdjelice njezin pritisak može oštetiti tkiva koja drži maksimalno rastegnutim, pa je njihov kasniji oporavan slabiji. Također, zahvati koji se mogu prilikom poroda izvoditi, kao što je pritisak rukom na fundus maternice, mogu dodatno opteretiti dno zdjelice. Broj vaginalnih poroda te prirođena slabost vezivnog tkiva povećava učestalost oštećenja dna zdjelice, prolapsa genitalnih organa i mokraćne inkontinencije. Dodatno prekomjerna tjelesna težina i težak fizički rad u višerotkinja koje su vaginalno rađale značajno povećavaju učestalost prolapsa genitalnih organa.
Prevencija oštećenja dna zdjelice