rak dojke

Hormoni imaju ulogu u određenim bolestima dojke, a zaslužni si i za potpuni razvoj dojke u trudnoći, te za promjene tijekom svakog menstrualnog ciklusa. Dok su dobroćudne promjene dojke česte kod mladih i starijih žena, zloćudne bolesti dojke javljaju se najčešće oko i nakon menopauze. Iako mnogo rjeđi od dobroćudnih promjena, karcinomi dojke najčešći su karcinomi u žena te predstavljaju značajan zdravstveni problem u razvijenim zemljama.


Razvojni poremećaji

Kao posljedica razvojnih poremećaja javljaju se: smanjenje dojke (hipoplazija), prekomjeran rast dojke (makromastija), nedostatak jedne ili obje dojke (amastija) te pojava prekobrojnih dojki ili tkiva dojke izvan njegovog uobičajenog položaja, npr. u području pazuha (ektopična dojka).


Upala dojke (mastitis)

U akutnom obliku javlja se kao bakterijska upala, najčešće u mladih žena tijekom dojenja. Dojka je bolna, povećana, crvena i topla na dodir. Upalu je potrebno liječiti antibioticima jer se bez liječenja može proširiti i uzrokovati nastanak apscesa (lokalizirane nakupine gnoja) kada je obično potrebna i kirurška terapija. Kroničan oblik upale češći je u kasnijoj dobi, a može biti bez simptoma ili se očitovati bolnom dojkom s krvavim ili žućkastim gustim iscjetkom. Simptomi poput onih u upali mogu se javiti i kod nekih oblika raka dojke, zbog čega ih se ne smije zanemariti.


Cistične promjene dojke

Ciste su šupljine obložene stanicama i ispunjene tekućinom. U dojci može postojati jedna cista ili više njih. Čest su nalaz u žena, najčešće u predmenopauzi. Tijekom samopregleda dojke mogu se napipati kao glatke, ovalne ili okrugle kvržice jasnih granica, a ponekad uzrokuju bol u području u kojem se nalaze. Iako to upućuje na benignu promjenu, svaku je pronađenu krvžicu potrebno provjeriti kod liječnika kako bi se isključila mogućnost malignog procesa. Ciste obično ne zahtijevaju liječenje, osim u slučajevima izraženijih simptoma kad se aspiracijom tekućine iz ciste može smanjiti bol. Kirurško liječenje se rijetko primjenjuje. Kod fibrocističnih promjena javljaju se ciste uz bujanje veziva dojke (fibroza) i bujanje žljezdanih stanica (adenoza). Nastaju u većine žena kao posljedica prekomjerne reakcije tkiva dojke na stimulaciju hormonima. Obično ne uzrokuju značajnije poteškoće niti zahtijevaju liječenje, no njihova je klinička važnost u razlikovanju od tumorskih promjena.

Benigni tumori dojke

Ciste su šupljine obložene stanicama i ispunjene tekućinom. U dojci može postojati jedna cista ili više njih. Čest su nalaz u žena, najčešće u predmenopauzi. Tijekom samopregleda dojke mogu se napipati kao glatke, ovalne ili okrugle kvržice jasnih granica, a ponekad uzrokuju bol u području u kojem se nalaze. Iako to upućuje na benignu promjenu, svaku je pronađenu krvžicu potrebno provjeriti kod liječnika kako bi se isključila mogućnost malignog procesa. Ciste obično ne zahtijevaju liječenje, osim u slučajevima izraženijih simptoma kad se aspiracijom tekućine iz ciste može smanjiti bol. Kirurško liječenje se rijetko primjenjuje. Kod fibrocističnih promjena javljaju se ciste uz bujanje veziva dojke (fibroza) i bujanje žljezdanih stanica (adenoza). Nastaju u većine žena kao posljedica prekomjerne reakcije tkiva dojke na stimulaciju hormonima. Obično ne uzrokuju značajnije poteškoće niti zahtijevaju liječenje, no njihova je klinička važnost u razlikovanju od tumorskih promjena.

Karcinom dojke

Najvažnija dva tipa karcinoma dojke su duktalni (koji nastaje iz stanica kanalića) i lobularni (koji nastaje iz žlijezdanih stanica). Javljaju se češće u žena starije životne dobi, a s dobi se povećava učestalost. Čimbenici rizika za rak dojke uključuju:

  • Raniju pojavu prve menstruacije,
  • Kasniji ulazak u menopauzu,
  • Pretilost,
  • Kasniju dob prvog poroda,
  • Nerotkinje.
Također, postojanje raka dojke u obiteljskoj anamnezi povećava rizik, pogotovo ako se radi o bližem srodstvu (majka, sestra).

Simptomi karcinoma dojke

U početku nema nikakvih simptoma, a prvi koji se javlja obično je kvržica. Najčešće je bezbolna i pomična u odnosu na okolno tkivo, a tek kasnije postaje nepomična. Kasnije se mogu javiti bol, bistri, krvavi ili gnojni iscjedak, promjene kože na dojci, uvlačenje bradavice, asimetrično povećanje dojke, gubitak na težini i drugi simptomi. Metastaziranjem u udaljene organe javljaju se neurološki simptomi, bolovi u kostima te drugi, ovisno o zahvaćenom organskom sustavu.

Dijagnostika

U slučaju postojanja promjene na dojkama treba posjetiti liječnika. Nekoliko se dijagnostičkih metoda koristi u otkrivanju karcinoma dojke. Mamografija je rendgenski pregled koji ga može otkriti dok je premali da se opipa u dojci. Koriste se i ultrazvuk i magnetna rezonancija dojki, obično kod žena mlađe dobi. Potrebno je napraviti biopsiju pronađene solidne tvorbe. Uzimanjem uzorka tkiva može se potvrditi dijagnoza i odrediti tip i proširenost tumora, što je vrlo bitno za liječenje karcinoma. Također, određuje se prisutnost estrogenskih ili progesteronskih receptora na stanicama tumora kako bi se odredio način na koji hormoni utječu na njegov rast.

Liječenje

Liječenje najviše ovisi o stadiju bolesti. Kirurška terapija uključuje mastektomiju (kojom se odstranjuje cijela dojka) i poštednu operaciju dojke (kojom se odstranjuje samo dio tkiva dojke). Najčešće se kombinira sa zračenjem, kemoterapijom ili hormonskom terapijom, čime se pokušavaju ubiti tumorske stanice ili spriječiti rast tumora. Ako se na vrijeme otkrije, karcinom dojke izlječiv je u gotovo 90% slučajeva.

U ovoj je bolesti izrazito važno rano otkrivanje, zbog čega se veliki napor ulaže u edukaciju žena o preventivnim mjerama. U 80% slučajeva raka dojke žena otkrije sama što govori o važnosti samopregleda dojke. Svaka žena nakon navršene 20.godine trebala bi barem jednom mjesečno (na početku menstrualnog ciklusa) opipom pregledati obje dojke. Ženama nakon 50. godine života preporučaju se godišnje pregled dojki kod liječnika, a žene s pozitivnom obiteljskom anamnezom za karcinom dojke potrebno je kontrolirati i ranije.

Otvori sliku klikom


Na pregled dojki u Poliklinici Fleur možete se naručiti kod našega primarijusa dr. sc. Saše Schmidta, od 2012. do 2016. pročelnik Kliničke jedinice urogenitalne radiologije i radiologije dojke, KBC „Sestara milosrdnica“.

Obratite nam se s povjerenjem

Ne odgađajte zdravlje

Pošaljite upit