Srčane bolesti u žena - po čemu su drugačije?

Rad doktorice Pentz objavljen u priznatom svjetskom znanstvenom časopisu

18. siječnja 2017.

Bolesti dojke

21. veljače 2017.

Svaka treća žena u razvijenim zemljama umre od posljedica kardiovaskularnih bolesti što ih čini najčešćim uzrokom smrti u žena suvremenog doba. Podatak o prvom uzročniku smrti ne razlikuje se u populaciji muškaraca i žena. No, češće se te bolesti ipak javljaju u muškaraca zbog čega se u javnosti u kontekstu srčanih udara spominje uglavnom muški spol. Ono što mnogi ne znaju je da se u određenoj dobi taj rizik kod muškaraca i žena izjednačava.

Zašto su žene u mlađoj dobi djelomično zaštićene od rizika srčanog udara i zašto se to u starijoj dobi mijenja?

Odgovor na oba pitanja su estrogeni! To su spolni hormoni koji se u mnogo većoj količini nalaze u žena. Imaju mnoge važne spolne, ali i druge fiziološke učinke. Izlučuju se u svom uobičajenom obrascu od puberteta, pa sve do menopauze kada njihova razina drastično pada. U većine žena to se događa oko 50.-e godine života. U reproduktivnoj dobi ženama pruža određenu zaštitu od srčanih bolesti kroz nekoliko mehanizama i to djelujući direktno na stijenku krvnih žila i na metabolizam lipoproteina. Nakon menopauze kada prestaje njihovo djelovanje, prestaje i njihov zaštitni učinak. Rizik nastanka srčanog udara postupno se povisuje i izjednačava s rizikom u muškaraca. U sedmom desetljeću života u oba spola je jednak, a kod žena koje su u ranijoj dobi ušle u menopauzu to se događa i ranije.

Simptomi srčanog udara u žena

Iako najčešće spominjana, je li to i jedina razlika u muškaraca i žena kada je riječ o srčanim bolestima? Istraživanja su pokazala da osim po dobi u kojoj se prosječno pojavljuju, postoji i razlika u simptomima srčanog udara u žena i muškaraca. U žena se rjeđe javlja klasični simptom izrazite boli u prsima. Žene češće opisuju pritisak i stezanje u prsima, a u nekih se ne javljaju nikakve senzacije u tom području. Neki od simptoma srčanog udara koje navode su izrazit umor, nedostatak daha, bol u vratu i ramenu te mučnina i bol u abdomenu. Uzrok takvim razlikama nije nam poznat, a kao jedan od mogućih navodi se češća sklonost žena umanjivanju težine svojih simptoma u odnosu na muškarce. Zbog svega toga žene sa srčanim udarom rjeđe se javljaju liječniku, a neki puta oni ostanu neprepoznati.

Djelovanje nekih rizičnih čimbenika izraženije je u žena

Za razvoj srčanih bolesti postoje dobro poznati čimbenici rizika, od kojih je većina onih koji se prilagodbom načina života mogu promijeniti i taj rizik smanjiti. Manje poznata činjenica je da je djelovanje nekih rizičnih čimbenika izraženije u žena, što znači da će u žena dovesti češće do srčanog udara nego u muškarca. Osim toga, u žena postoje i posebni čimbenici rizika. Općenito su najpoznatiji čimbenici rizika pušenje, pretilost, povećana razina kolesterola u krvi, manjak fizičke aktivnosti, visok krvni tlak i šećer te stres. Dijabetes i pušenje su zajednički faktori rizika u oba spola, no žene s tim predispozicijama imaju veći rizik razvoja bolesti nego muškarci s istim čimbenikom. Depresija je psihička bolest koja se dvostruko češće javlja u žena, a također se povezuje s povećanim rizikom. Stanje specifično za ženski spol je trudnoća, a komplikacije vezane uz nju isto tako mogu biti izvor problema za žensko srce.

Zaštita od srčanih bolesti

Ono što se u ovim bolestima ne razlikuje u muškaraca i žena je način na koji se od njih možemo zaštititi. Za žene je to posebno bitno s obzirom na to da kod „ljepšeg“ spola srčani udar i njegove posljedice imaju veću smrtnost nego kod muškaraca. Iako je pojava kardiovaskularnih bolesti češća u kasnijoj životnoj dobi, njihov razvoj počinje u mladosti. Teško je u mlađoj dobi razmišljati o tome kako će nam život izgledati 10, pa i 20 godina kasnije, pogotovo kad je o riječ o bolestima. No jako je bitno toga biti svjestan na vrijeme. Zdrava prehrana, redovita tjelovježba, održavanje stalne i umjerene tjelesne težine te prestanak pušenja svakoj ženi omogućuju smanjenje vjerojatnosti nastanka srčanih tegoba, a povećanje vjerojatnosti za dulji i kvalitetniji život.