Kolposkopija je medicinski postupak kojim se pod velikim povećanjem i osvjetljenjem promatra vrat maternice, rodnica i stidnica pomoću posebno dizajniranog pokretnog mikroskopa pod nazivom kolposkop. Ovisno o tome promatra li se vrat maternice (cerviks) i vagina (grčki kolpos) metoda se naziva kolposkopija ili vulvoskopija ukoliko se promatra vanjsko spolovilo (vulva). Kolposkopija je izvanredna dijagnostička dopuna citologiji. Omogućuje pouzdanu procjenu lokalizacije i proširenosti patološke epitelne lezije, te ciljanu biopsiju iz suspektnog područja. Točnost kolposkopije leži između 60 - 85%, u kombinaciji s citologijom 98 - 99%, i veoma je ovisna o iskustvu kolposkopičara.

Kolposkopija je medicinski postupak kojim se pod velikim povećanjem i osvjetljenjem promatra vrat maternice, rodnica i stidnica.

Razlikujemo jednostavnu i proširenu kolposkopiju. Jednostavna ili nativna kolposkopija označuje jednostavno promatranje cerviksa, a proširena kolposkopija podrazumijeva uporabu optičkih ili kemijskih pomoćnih sredstava. Optičko pomoćno sredstvo je zeleni filtar koji osobito poboljšava uočavanje krvnih žila na površini vrata maternice. Plavi ili zeleni filtri poboljšavaju pregled abnormalnih kapilara, najčešće na acetobijelim područjima. Normalne kapilare su tanke, pravilnog grananja, za razliku od abnormalnih kapilara koje su različitih lumena, oblika i nepravilnih grananja. Kemijska pomoćna sredstva su 3% octena kiselina i Lugolova otopina (otopina joda u kalijevom jodatu).

Nakon promatranja vrata maternice kolposkopom (jednostavna ili nativna kolposkopija) vrat maternice se premaže kemijskom otopinom octene kiseline. Na područjima abnormalnosti epitela manji je broj intercelularnih "mostića", staničnih veza, pa octena kiselina lakše prodire u stanice i izaziva denaturaciju staničnih bjelančevina, što rezultira bubrenjem epitela koji postaje anemičan (tzv. "bijeli epitel"). Upravo ta područja koja ostaju bijela nakon primjene octene kiseline nazivaju se "acetobijeljenje", što ukazuje na pozitivnu octenu reakciju.

Nanošenjem Lugolove otopine (Schillerova otopina ili otopina joda u kalijevom jodatu) na površinu pločastog epitela glikogen iz površnih stanica vezuje jod iz otopine, a epitel se boji u tamno smeđu boju , što je poznato kao jod pozitivna reakcija. Jod-pozitivna reakcija s velikom sigurnošću isključuje postojanje epitelne atipije stanica, a različite kombinacije ovih reakcija imaju različito značenje u procjeni promjena na površini vrata maternice. Abnormalan epitel je u pravilu bijele boje i ne prima jod – to su tzv. jod-negativne promjene.

Kolposkopija - kada i zašto?

Papa test (citološka metoda) i kolposkopija, kao komplementarne metode probira, imaju visoku dijagnostičku vrijednost u detekciji premalignih (CIN I, II, III) i malignih lezija vrata maternice. Kolposkopija je sigurni postupak koji nosi vrlo malo rizika. Kolposkopiju se može raditi tijekom svakog ginekološkog pregleda, ali se izvodi kada za to postoje indikacije. U slučaju da ginekolog tijekom kolposkopije pronađe suspektna (sumnjiva) područja abnormalnosti sluznice (epitela), tada se može učiniti ciljana biopsija i uzeti uzorak tkiva za daljnju patohistološku analizu. Prisutne promjene na vratu maternice, tzv. „ranice“, krvarenje nakon spolnog odnosa, te nalaz Papa testa koji zahtijeva daljnja ispitivanja su jedne od najčešćih indikacija. Druge moguće indikacije obuhvaćaju kondilome na vanjskim genitalnim organima, rodnici i vratu maternice, bijele promjene na vratu maternice, upalu vrata maternice, neobjašnjiva vaginalna krvarenja, polipe vrata maternice.

Kako se izvodi kolposkopija?

Kolposkopija je kao metoda vrlo jednostavna,bezbolna i neškodljiva, a tehnika samog pregleda traje svega nekoliko minuta. Kako bi se pripremili za kolposkopiju, specijalist ginekolog bi vam mogao savjetovati izbjegavanje narudžbe termina zahvata sve dok ne završi mjesečno krvarenje (naime, kolposkopija se ne radi tijekom mjesečnice), kao i izbjegavanje korištenja tampona i vaginaleta (tableta za rodnicu) dva dana prije kolposkopije. Nije preporučljivo ni ispirati rodnicu dezinfekcijskim sredstvima od prethodnog dana do zahvata. Također, savjetuje se apstinencija od spolnih odnosa dan ili dva prije zahvata.

Kolposkopija je medicinski postupak kojim se pod velikim povećanjem i osvjetljenjem promatra vrat maternice, rodnica i stidnica pomoću posebno dizajniranog pokretnog mikroskopa pod nazivom kolposkop.

Zahvat se obavlja u ležećem položaju na ginekološkom stolu, baš poput redovitog ginekološkog pregleda. Kod pregleda specijalist ginekolog koristi spekulum (posebno dizajniran ginekološki instrument kojim se inače i obavlja ginekološki pregled) kojeg umeće u rodnicu kako bi prikazao vrat maternice te stijenke rodnice. Zatim ginekolog postavlja specijalni pokretni mikroskop, nazvan kolposkop, nekoliko centimetara od vanjskog spolovila. Koristeći jarku LED svjetlost, ginekolog promatra (kroz leće) unutrašnjost rodnice. Vrat maternice i rodnica mogu se prebrisati komadićem vate ili tupfera kako bi se uklonila eventualna sluz i iscjedak. Liječnik ginekolog premazuje vrat maternice i s 3%-octenom kiselinom i Lugolovom otopinom koje mu pomažu u uočavanju abnormalnosti. Ukoliko postoje abnormalnosti, učinit će se ciljana biopsija - uzimanje uzorka tkiva sa sumnjivog mjesta koje smo prethodnim metodama vizualizirali. Tijekom premazivanja octenom kiselinom i Lugolovom otopinom može se osjetiti blago peckanje, dok se nakon biopsije može javiti oskudno krvarenje i osjećaj nelagode u rodnici.

Što nakon kolposkopije?

Ukoliko tijekom kolposkopskog pregleda nije rađena biopsija, nema nikakvih ograničenja u svakodnevnoj tjelesnoj aktivnosti, jedino je moguće primijetiti lagano točkasto krvarenje ili sukrvicu iz rodnice u trajanju od dan ili dva. Ukoliko je pak rađena biopsija, tada se mogu očekivati bolovi vanjskog spolovila ili rodnice u trajanju do dva dana, lagano krvarenje iz rodnice kroz par dana, kao i tamni iscjedak iz rodnice. Shodno tome, mogu se koristiti pamučni ulošci, ali valja izbjegavati tampone, ispiranje rodnice i spolne odnose tjedan dana nakon biopsije. U slučaju da je nakon kolposkopije i /ili biopsije prisutno obilno krvarenje, zimica, povišena tjelesna temperatura ili jaki bolovi u donjem dijelu trbuha, tada bi svakako bilo dobro javiti se na pregled. Naime, navedeni znakovi i simptomi mogu upućivati na komplikacije te zahtijevaju daljnju obradu i liječenje.

Ginekolog uzima u obzir kolposkopski nalaz zajedno sa nalazom Papa testa i postupa prema stručnom algoritmu, koji će za određene slučajeve odrediti ili novu dijagnostičku mjeru ili neki terapijski postupak, odnosno konzervativno praćenje (redovne kontrole).

Obratite nam se s povjerenjem

Nazovite nas

Ne odgađajte zdravlje

Pošaljite upit


    Radno vrijeme


    Radnim danom: 08-20h

    Subotom: po dogovoru

    Nedjeljom i blagdanom zatvoreno


    Tel: +3851 3764 246
    E-mail: [email protected]


    Lokacija:

    Trg Petra Preradovića 6

    Poliklinika Fleur smjestila se na drugom katu "Centra Cvjetni“ (ulaz s Varšavske) Vidi kartu.