Vođenje trudnoće – kada, što, kako?

Vodenje trudnoce
Trudnoća i porođaj stoljećima su bila razdoblja neizvjesnog ishoda. Srećom, u današnjem suvremenom svijetu to više nije tako. Mnogobrojna su pitanja, strepnje i strahovi koji se tijekom ovog istodobno dugog i kratkog perioda iznova stvaraju, no umirujuća je istina da trudnoća nikada nije bila tako sigurna i da nikada ranije bebe nisu imale toliko izgleda da se rode žive i zdrave. Suvremena antenatalna skrb uključuje sprječavanje, prepoznavanje i liječenje svih bolesti i patoloških stanja koja mogu ugroziti trudnoću ili samu trudnicu. Cilj je osigurati porođaj zdravog djeteta s minimalnim rizikom za život i zdravlje majke. Za ostvarenje tog cilja nužno je pravilno i savjesno vođenje i nadziranje trudnoće, a svaku trudnicu zanimaju pitanja - što uključuje pregled trudnica i kada ih napraviti?


Prekoncepcijska obrada

Perinatalni mortalitet (smrtnost novorođančadi) u Hrvatskoj je relativno nizak. Cilj ginekologa porodničara je pratiti trudnoću, prevenirati komplikacije trudnoće i poroda i pomoći da se porodi zdravo dijete uz očuvanje zdravlja majke. Da bi to sve bilo moguće važno je pravilno nadziranje trudnoće što uključuje i prekoncepcijsku obradu. Prekoncepcijska obrada uključuje planiranje trudnoće, te obavljanje određenih pretraga i savjetovanja kako bi se uklonili potencijalni rizični čimbenici. Planiranje trudnoće nije uvijek slučaj, ali može ukloniti brojne komplikacije. Posebno se preporučuje edukacija i savjetovanje žena koje boluju od nekih kroničnih bolesti, jer bi njihove trudnoće mogle biti rizične i potrebno je poduzeti određene mjere.

Na primjer ukoliko buduća majka boluje od dijabetesa tada je potrebna dobra regulacija glikemije kao i dijagnosticirati komplikacije dijabetesa. Ukoliko metabolička regulacija nije dobra, savjetovati buduću majku da ne planira trudnoću dok se ne postigne dobra regulacija glikemije, jer time štitimo dijete, ali i majku. Također ako žena boluje od povišenog krvnog tlaka treba pronaći uzrok hipertenziji ukoliko postoji ili napraviti plan liječenja ako žena uzima zbog svoje bolesti lijek.

Isto vrijedi i za bolesti štitnjače. Nepravilni rad štitnjače te hormonska neravnoteža mogu ometati normalnom začeću ili uzrokovati komplikacije u ranoj trudnoći.

Brojni lijekovi koji se uzimaju mogu imati teratogen utjecaj na dijete, te ih u trudnoći treba izbjegavati. Na primjer neki lijekovi koji snižavaju krvni tlak, a relativno se često koriste ne smiju se koristiti tijekom trudnoće. Također se ne smiju koristiti oralni antikoagulantni lijekovi (Warfarin) , te ukoliko žena mora uzimati stalno antikoagulantni lijek prije trudnoće potrebno je prijeći na Heparin. Neki lijekovi koji se daju u terapiji epilepsije također treba izbjegavati u prvom tromjesečju trudnoće. Podaci o eventualnim nasljednim bolestima u obitelji su vrlo korisni, jer pomažu u usmjeravanju antenatalne dijagnostike i omogućuju potrebne intervencije na vrijeme.

Sumnja na prisutnost nekoh uzročnika genitalnih infekcija (Ureaplasma, Mikoplasna, Klamidija) također mogu uzrokovati nemogućnost normalnog zaćeća ili rane pobačaje te se preporuča prekoncepcijski napraviti cervikalne briseve.
Prekoncepcijska obrada je korisna i može puno pomoći u vođenju trudnoće i konačno rađanju zdravog djeteta, a posebno se odnosi na žene koje spadaju u rizičnu skupinu, te bi time mogle imati određene komplikacije u trudnoći.



Vođenje trudnoće

Pregledi u trudnoći vrše se svaka 4 tjedna do 32.tjedna trudnoće, nakon toga svaka 3 tjedna, potom svaka 2 tjedna, a nakon navršenih 38 tjedana svakih tjedan dana do kraja trudnoće. Tijekom trajanja trudnoće u točno određenim razdobljima nužno je učiniti i UZV (ultrazvučne) preglede koji će nam pomoći u praćenju razvoja djeteta i uviđanju određenih anomalija. Kombinirani probir označuje procjenu fetalnog rizika za kromosomopatiju procjenom kombinacije ultrazvučnih biljega kromosomopatija i biokemijskog probira te se radi u točno određeno vrijeme trajanja trudnoće.

Kod svakog pregleda trudnicu će se izvagati, izmjerit će joj se krvni tlak i test trakom provjeriti mokraća. Kod prvog pregleda, kada se utvrđuju trudnoća i njezino točno trajanje, osim ginekološkog i ultrazvučnog nalaza, obavlja se i PAPA test ako je od zadnjeg citološkog obriska vrata maternice prošlo više od godinu dana. Opći pregled, koji se obavlja kod prvog dolaska trudnice kod liječnika, uključuje i brojne laboratorijske pretrage (uzimaju se cervikalni brisevi ako nisu provjereni prije trudnoce ili postoji sumnja na prisutnost upale).

Nakon inspekcije vanjskog spolovila, moguće je napraviti i pregled u spekulima, te bimanualni pregled. Pregledom u spekulima opisuje se iscjedak u rodnici, promjene na vaginalnoj stijenci i materničnom vratu. Bimanualnom palpacijom u ranoj trudnoći palpiramo vrat maternice, te povećani trup maternice, a u kasnijoj trudnoći nalazimo zatvoren maternični vrat, te ovisno o trajanju trudnoće liječnik opisuje da li je maternični vrat prohodan i za koliko.

S 35 tjedana načinit će se i prvi CTG zapis. U slučaju prisutnosti rizičnih čimbenika u 20. tjednu trudnoće izvodi se test opterećenja glukozom (OGTT), između 24. i 28. tjedna ponavljaju se laboratorijske pretrage učinjene pri prvom pregledu, a između 35. i 37. tjedna preporučuje se načiniti obrisak rodnice i perineuma na beta hemolitički streptokok. Naime, ta bakterija nije toliko opasna za trudnicu pa ako se i ustanovi njezina prisutnost za vrijeme trudnoće u vagini ili mjehuru bez znakova infekcije, ona se ne liječi. Međutim, zbog mogućeg prijenosa s majke na dijete u tijeku poroda u slučaju pozitivnog nalaza kod majke za vrijeme trudnoće s početkom porođaja daju se preventivno antibiotici kako bi se zaštitilo novorođenče i spriječila novorođenčka sepsa, čija se učestalost procjenjuje na dva do tri slučaja na 1000 porođaja.

Kod trudnica koje su u terminu liječnik pregledava plodovu vodu amnioskopijom, kako bi procijenio zrelost fetusa i jel li fetus na neki način ugrožen. Plodova voda je do 38.tjedna trudnoće potpuno prozirna, te kako se bliži terminu postaje mliječna, to je fiziološka pojava i označuje zrelost fetusa.
Sve ove smjernice većinom se odnose na zdravu trudnoću bez komplikacija, u slučaju pojavljivanja komplikacija pregledi su češći, te se vrše i dodatne pretrage prema potrebi. Isto tako za uspješno postizanje zajedničkog cilja, trudnica treba slijediti upute liječnika i izvještavati ga o svim promjenama, pa i onim naizgled bezazlenim.



Prvi obvezni UZV pregled

Prvi obvezni ultrazvučni pregled u zdravih neugroženih trudnoća treba se učiniti u ranoj trudnoći najkasnije do 12. tjedna trudnoće. Mjerenjem duljine embrija od glavice do trtice određujemo točno trajanje trudnoće, koje kod žena s neurednim menstruacijskim ciklusima ne mora odgovarati onom na osnovu računanja od zadnje menstruacije. Uobičajeno se ultrazvučni pregledi do 13.tjedna trudnoće obavljaju transvaginalnim putem uz pomoć posebnih vaginalnih ultrazvučnih sonda. Pregledi koji slijede nakon navršenih 14 tjedana obavljaju se transabdominalnim putem, odnosno preko trbuha klasičnim ultrazvučnim sondama.
Kombinirani probir označuje procjenu fetalnog rizika za kromosomopatiju procjenom kombinacije ultrazvučnih biljega kromosomopatija i biokemijskog probira. U sklopu ranog biokemijskog probira do 12. tjedna trudnoće određuje se u serumu majke razina slobodnog beta-korionskog gonadotropina (beta-HCG), alfafetoproteina (AFP) i pregnancy-associated plasma proteina A (PAPP-A protein). Istodobno se određuju rani ultrazvučni pokazatelji za nasljedne bolesti (debljina nuhalnog nabora – abnormalno nakupljanje tekućine između kože i kralježnice fetusa u nuhalnoj regiji, duljina nosnih kostiju i protok u venskom duktusu). Ako ti testovi pokažu povećani rizik za pojavu kromosomopatija te ukoliko žena spada u jednu od rizičnih skupina preporučuje se invazivna metoda prenatalne dijagnostike.

Trudnicama su danas na raspolaganju dvije skupine ovih testova: NIPT - neinvazivno sekvenciranje fetalnih eritrocita iz majčine krvi i invazivni testovi tipa biopsije korionskih resica (CVS) ili punkcije plodne vode (amniocenteza), kada se iz dobivenih fetalnih stanica određuju broj i izgled kromosoma bebe.

Jedan od mogućih neinvazivnih testova je i Harmony test kojim se određuje rizik za kromosomske poremećaje, a uključuje i analizu određivanja spola djeteta te rizik za poremećaje spolnih kromosoma. Potpuno je neinvazivan, a rezultati su vrlo pouzdani i sa viskom točnošću.

Na prvom pregledu razgovara se i o prehrani o trudnoći i mogućim nadopunama prehrani. U prvim tjednima trudnoće dovoljno je uzimanje folne kiseline, a kasnije su moguće i vitaminske nadopune prehrani prema potrebi.


Drugi obavezni UZV pregled

Drugi obvezni ultrazvučni pregled radi se između 18. i 22. tjedana trudnoće. Zovemo ga "anomaly scan", vrlo je detaljan i zahtjevan, a njime proučavamo sve organske sustave fetusa u potrazi za eventualnim anomalijama. Istovremeno određujemo i sijelo posteljice koja još nije zauzela svoju konačnu poziciju.

Između 16. i 20. tjedna trudnoće u svrhu probira na nasljedne bolesti i fetalne nakaznosti radi se tzv. triple test (trostruki test) ako se prethodno nije napravio rani kombinirani test u 12.tjednu. Iz seruma majke određuju se tri hormona AFP (alfafetoprotein), nekonjugirani estriol i humani korionski gonadotropin te se s njihovim vrijednostima integriraju ultrazvučni pokazatelji drugog tromjesečja za nasljedne bolesti. Ukoliko je na osnovu tih integriranih testova rizik za nasljednu bolest niži od 1 na 250 trudnica, preporučuje se invazivna metoda prenatalne dijagnostike (rana amniocenteza).


Treći obavezni UZV pregled

Treći obvezni ultrazvučni pregled radimo između 28. i 32. tjedana trudnoće te njime tragamo za mogućim zastojem u rastu fetusa koji se najčešće manifestira upravo u tom razdoblju trudnoće. Najčešće se radi o asimetričnom zastoju u rastu gdje je noksa djelovala kasnije u trudnoći što je dovelo do aktiviranja obrambenog mehanizma i preusmjeravanja krvi u vitalne organe na štetu ostalih organa. Rezultat toga je asimetrični zastoj u rastu.


Trudnički pregledi kod privatnika?

U svijetu je privatizacija razvijena u svim sferama života, tako i u medicini. Mnogi se liječe i odlaze na preglede i kontrole kod svojih privatnih liječnika radije nego u državne bolnice. Privatne poliklinike imaju svoje brojne prednosti, a osim velike kvalitete i dobre brige za pacijente mnogi najviše ističu brzinu i izbjegavanje gužvi i čekanja u čekaonicama, kao i mogućnost boljeg odnosa između liječnika i pacijenta, odnosno individualnog pristupa prema svakom pacijentu.

Sve češće nam i ritam života nameće ovakav odabir. U Hrvatskoj kao i u svijetu raste broj privatnih poliklinika i trend odlaska kod istih. Mnogi su još uvijek mišljenja da je odlazak u privatne poliklinike rezerviran samo za one „dubljeg džepa“, često ni ne pomišljajući primjerice svoju trudnoću prepustiti u ruke jednom od liječnika i stručnjaka privatnih poliklinika. Istina je da usmjerenost i individualni pristup, dobar odnos, brz dolazak na red i još mnoštvo drugih stvari imaju svoju cijenu, ali isto tako zbog sve većeg tržišta, ali i općenito, privatne poliklinike postaju dostupne sve većem broju ljudi. Također, mogući su i brojni paketi koji su vrlo praktični, a isto tako garantiraju maksimalnu brigu i skrb. Cijenik svih naših usluga i paketa u trudnoći .
Bilo u državnim ili privatnim poliklinikama nadzor u trudnoći je jako bitan za ostvarenje zajedničkog cilja, a to je rađenje zdravog djeteta i dobro stanje majke. Nužna je dobra suradnja između liječnika ginekologa i buduće majke, kao i individualan pristup svakoj trudnici jer svaka trudnoća posebna je na svoj način i zahtijeva takav pristup.

Napisano od: Dr.sc. Ivana Pentz, Specijalist ginekologije i opstetricije-subspecijalist humane reprodukcije.

Obratite nam se s povjerenjem

Ne odgađajte zdravlje

Pošaljite upit