Estrogen je jedan od spolnih hormona koji se dominantno stvara u jajniku i ima više od 300 bioloških funkcija u ženskom tijelu. Osim jajnika, nastaje i u masnom tkivu i nadbubrežnoj žlijezdi. On je glavni pokretač ženskog reproduktivnog sustava, ali je i čuvar vitalnih funkcija žene i njezina cjelokupnog zdravlja. Ima ključnu ulogu u fiziologiji i metabolizmu masnog tkiva, povoljno djeluje na razinu inzulina i metabolizam šećera, sudjeluje u izgradnji kosti, izravno djeluje na srčano-žilni i živčani sustav, potiče stvaranje kolagena u koži, potiče rast kose, pozitivno utječe na mentalno zdravlje, koncentraciju, pamćenje, daje pozitivnu energiju i čuva libido te smanjuje učestalost infekcija donjeg urogenitalnog trakta.
Povećana količina estrogena povećava rizik za neke karcinome, a s druge strane zbog njegovog manjka ugroženi su vitalno zdravlje i reprodukcija. Tijelo žene nastoji održati hormonsku ravnotežu. Problemi nastaju ako estrogena ima previše ili premalo.
Svima poznati PMS (predmenstrualni sindrom) posljedica je povišene razine estrogena koja je odgovor neispravnog metabolizma koji uzrokuje proizvodnju loših estrogena ili općenito stvaranje više estrogena u odnosu na njegov oponirajući hormon progesteron. Obično već oko 40. godine života ovulacija postaje manje redovita, a to dovodi do značajnog pada razine progesterona.
Osim spomenutog procesa starenja jajnika, stanja vezana za poremećenu razinu kortizola (bolesti nadbubrežne žlijezde i stres), izloženost ksenoestrogenima u prehrani s previše masnoća, a bez vlakana, te prekomjerno konzumiranje alkohola mogu stvoriti višak estrogena. Ksenoestrogeni koji se godinama talože u masnom tkivu značajno narušavaju hormonsku ravnotežu žena.
Srećom, povećana količina estrogena ne pogađa svakog. Osim toga, nečiji će organizam puno lakše deaktivirati i eliminirati višak estrogena, a drugom će organizmu biti mnogo teže riješiti se štetnih viškova. Jednostavno smo različiti. S druge strane, manjak estrogena najčešće nastaje prestankom funkcije jajnika kod žena koje se približavaju ili su ušle u menopauzu.
Perimenopauzalne žene uglavnom se žale na prekomjerno nekontrolirano „debljanje“ ili da im je teško, gotovo „nemoguće smršaviti“. Istina je, da je jedan oblik estrogena jako povezan sa kontrolom tjelesne težine. Radi se o estradiolu koji pomaže regulirati metabolizam masti i ugljikohidrata, nastaje u jajniku, a oko menopauze dolazi do njegovog značajnog pada.
Zanimljivo je da u reproduktivnoj dobi, žene uglavnom se debljaju oko bokova i bedara (kruškasti oblik), dok u peri-i postmenopauzi ženino tijelo poprima oblik jabuke. Ovaj drugi tip debljanja karakterističan je po nakupljanju masnih stanica u središnjem djelu, u abdomenu i oko unutarnjih organa (visceralna mast) te može biti opasan zbog povezanosti sa razvojem šećerne bolesti, srčanih bolesti, moždanog inzulta te nekih karcinoma.
U generativnoj dobi spomenuti tip debljanja je uglavnom posljedica viška estradiola (npr. u trudnoći se stvaraju velike količine estrogena koji je kod nekih žena odgovoran za nastanak celulita oko bokova i bedara), dok u periodu oko menopauze upravo zbog nedostatka tog istog estrogena debljamo se tako da nam se širi pojas.
Osim toga, žene oko menopauze postaju manje fizički aktivne, osjećaju se umornije zbog manjka energije koja je posljedica promijenjenog i usporenog metabolizma, ali i gube mišićnu masu, što im dodatno otežava održavanje normalne tjelesne težine, a pospješuje debljanje. Težina samo raste, iako jedemo manje, a vježbamo više.
Kod mlađih žena uzrok manjka estrogena može biti povezan s poremećajem prehrane, pojačanim vježbanjem, stresom, reproduktivnim metaboličkim poremećajem poput sindroma policističnih jajnika, bolestima štitnjače, šećernom bolesti i drugo. Dakle, promjene u količini spolnih hormona koje se događaju tijekom života dovode do fizičkih promjena i simptoma koji su vrlo individualni te ovise o brojnim čimbenicima: životnom stilu, osobnom stavu, obiteljskoj genetici kao i bolestima.
Bez obzira kako i kada jajnici prestaju proizvoditi estrogen, simptomi vezani uz manjak estrogena su kod većine žena vrlo tipični. Zbog pada spolnih hormona se i usporuje rad štitnjače. Neupitan je i utjecaj nedostatka estrogena na metabolizam masti i ugljikohidrata. Zbog smanjene količine estrogena mijenja se i inzulinska osjetljivost sa posljedičnom redistribucijom masnog tkiva te dobivanju na tjelesnoj težini.
Poznato je da žena sa starenjem dobiva oko 1 kg godišnje, pa je 60-70% žena u postmenopauzi pretilo.
Danas se zna da estrogen ali i progesteron utječu na metabolizam ugljikohidrata, odnosno učinkovitost inzulina. Unazad nekoliko godina sve se češće povezuje inzulinska rezistencija s nedostatkom odnosno padom estrogena u postmenopauzi. Već i njegove varijabilne vrijednosti u perimenopauzi te poremećena hormonska ravnoteža utječu na pojavu inzulinske rezistencije kod žena.
Osjećaj gladi i slabost s naročitom potrebom za nečim slatkim uz neizostavno pojasasto debljanje najvjerojatnije su znak inzulinske rezistencije. Inzulinska rezistencija je posljedica slabljenja perifernog učinka inzulina što se očituje u pojačanoj proizvodnji inzulina, što ima konačno za posljedicu povećanu količinu slobodnog inzulina u krvi. Kratkoročno povišena koncentracija inzulina dovodi do slabosti, drhtavice i intenzivnog osjećaja gladi, a koja se dodatno pogoršava nakon obroka bogatog ugljikohidratima zbog dodatnog izlučivanja inzulina koji zajedno sa već postojećom relativno visokom razinom u cirkulaciji uzrokuje nagli pad šećera u krvi.
Dugoročne posljedice inzulinske rezistencije su debljanje, a u generativnoj dobi poremećaj menstrualnog ciklusa te smanjena plodnost, a mogući je i okidač za autoimunu bolest štitnjače.
Kod sumnje na razvoj inzulinske rezistencije radi se modificirani OGTT test (GUK natašte i dva sata nakon doručka) uz određivanje inzulina, te provjeru hormona štitnjače i razinu vitamina D jer je dokazano da se ovaj trijas simptoma (inzulinska rezistencija, hipotireoza i hipovitaminemija D) razvija često zajedno.
Potrebna je promjena životnih navika, fizička aktivnost i prehrana sa što manje rafiniranih ugljikohidrata te uvođenje lijekova koji povećavaju učinkovitost inzulina (metformin, inozitol i sl.).
Pon - čet: 10-20h
Petak: 10-18h
Subotom: po dogovoruNedjeljom i blagdanom zatvorenoTel: +3851 3764 246
E-mail: [email protected]
Trg Petra Preradovića 6
Poliklinika Fleur smjestila se na drugom katu rezidencije "Centra Cvjetni“ (ulaz s Varšavske).
Vidi detaljnije kako doći u polikliniku.