Kako prevenirati karcinom vrata maternice?

Ciste na jajnicima

23. ožujka 2017.

Neredovita menstruacija

12. listopada 2017.

U Hrvatskoj se svake godine dijagnosticira 325 novih slučajeva karcinoma vrata maternice, a od ove bolesti godišnje umire 140 žena. Najčešći je zloćudni tumor ženskih spolnih organa, koji se na ljestvici učestalosti malignih bolesti u žena nalazi odmah iza vodećeg raka dojke. Iako se prosječno dijagnosticira u žena u dobi od 50 godina, najčešća je maligna bolest u mladih žena u 20-im godinama života. To je potrebno osvijestiti jer žene često nisu svjesne da se ta bolest može javiti u tako ranoj dobi, a posebno toga da se vrlo jednostavno i uspješno može prevenirati njen nastanak.

Zašto nastaje ovaj karcinom?

Karcinom vrata maternice (karcinom cerviksa) maligna je bolest koja nastaje zbog abnormalnog rasta stanica. Najčešće se radi o stanicama pločastog epitela koje oblažu vrat maternice. Normalne stanice se promijene i poprime mogućnost pretjeranog i nekontroliranog umnažanja.

Postoji nekoliko čimbenika rizika koji povećavaju vjerojatnost nastanka ove bolesti, a najvažniji je infekcija HPV virusom. To je virus koji se prenosi spolnim kontaktom i vrlo je zastupljen u populaciji. Međutim, u većini slučajeva infekcija spontano prolazi unutar 2 godine, dok tek u oko 10% ljudi uzrokuje probleme. Drugi važni čimbenici rizika su:

Rano stupanje u spolne odnose
Učestalo mijenjanje spolnih partnera
Loša genitalna higijena
Veći broj porođaja
Pušenje

Zašto su važni testovi probira?

Rane promjene na vratu maternice javljaju se bez simptoma, a i rani karcinom ne mora se njima očitovati. Jasni simptomi javljaju se tek kasnije, kad je karcinom uznapredovao i mnogo se teže liječi te ima lošiju prognozu. Najčešći simptomi su nepravilna krvarenja iz rodnice koja se javljaju uglavnom nakon spolnog odnosa, međutim mogu se javiti i između menstruacija, u postmenopauzi itd. Osim toga, mogu se javiti bol u području zdjelice te iscjedak neugodna mirisa. U slučaju širenja na druge organe mogu se javiti različiti simptomi.

Karcinom vrata maternice nastaje postupno, tijekom niza godina. U početku se javljaju rane promjene na epitelu vrata maternice koje nazivamo displazijama. Mogu biti različitih stupnjeva (odnosno težine), CIN I (cervikalna intraepitelna neoplazija I. stupnja) kao najblaža, zatim CIN II te CIN III koji je predstadij karcinoma cerviksa. U njima je došlo do pojave abnormalnih stanica, no one se još ne javljaju dublje od epitelnog sloja stanica. Tek kad stanice prodru kroz epitel u tkivo kažemo da se radi o karcinomu. Prve promjene mogu se javiti već u 20-im godinama života te bez terapije mogu napredovati do karcinoma. Otkrivanjem i liječenjem već tih prvih promjena zaustavlja se napredovanje promjena i sprječava nastanak karcinoma.

Kad se karcinom razvije, ovisno o proširenosti procesa mogući su različiti načini liječenja te se razlikuju prognoze bolesti. Metode liječenja uključuju operaciju (histerektomija, odnosno odstranjivanje maternice i jajnika), zračenje i kemoterapiju. Uz različite kombinacije tih metoda moguće je petogodišnje preživljenje 90% u I. stadiju bolesti, 60% u II., 30% u III., te svega 10% u IV. stadiju (prošireni karcinom). Rane promjene (čak i rani karcinom) imaju izvrsnu prognozu zbog čega je jako važno na vrijeme promjene prepoznati i liječiti.

PAPA-test

Ovaj je test najvažnija metoda probira i prevencije ove bolesti. Na taj se način mogu izdvojiti žene kod kojih postoje određene promjene epitela vrata maternice te se daljnjom obradom određuje opseg i značenje tih promjena. Test je jednostavan, bezbolan, brz i neinvazivan. Izvodi se tijekom ginekološkog pregleda uzimanjem brisa vrata maternice. Uzorak se analizira i traže se atipične stanice koje bi mogle ukazivati na abnormalne promjene epitela. Ukoliko one postoje, izvodi se kolposkopija, pretraga kojom se rodnica i vrat maternice gledaju kao pod povećalom te se uzima biopsija (uzorak tkiva). Histološkom analizom tkiva može se doći do konačne dijagnoze, što je važno za određivanje terapije. PAPA-test preporučuje se ženama jednom godišnje nakon prvog spolnog odnosa (minimalno jednom u 3 godine), ali i ženama koje nisu spolno aktivne nakon 21. godine. Redovitim testiranjem mogu se uočiti već postojuće promjene koje se mogu ukloniti prije nego što dođe do nastanka karcinoma. To dovodi do smanjenja rizika od umiranja od karcinoma cerviksa za 90%. Šest od deset slučajeva raka vrata maternice događa se kod žena koje nikad nisu obavile PAPA-test ili ga nisu obavile u zadnjih pet godina.

Druge metode

S obzirom na to da je infekcija HPV-om jedan od važnih čimbenika rizika za razvoj ovog karcinoma, može se raditi mikrobiološka obrada s HPV tipizacijom. Na taj način određuje se postoji li u žene infekcija tipovima HPV virusa koji nose visok rizik za razvoj ovog karcinoma, kao što su tipovi 16 i 18. Budući da se prenose spolnim putem, upotreba prezervativa važan je način prevencije infekcije, a tako i nastanka karcinoma. Danas postoji cjepivo protiv najučestalijih tipova HPV virusa u populaciji, a preporuča se posebno mladim ženama.

Liječenje displazija

Pronađene promjene epitela, odnosno CIN I,II i III mogu se liječiti različitim metodama, ovisno o opsegu promjene. Male promjene mogu se odstraniti samom biopsijom ili nakon biopsije kriokoagulacijom (uništavanje smrzavanjem) ili elektrokoagulacijom cerviksa (uništavanje toplinom), dok se veće uklanjaju konizacijom. Ona se može izvesti električnom omčom, laserom ili hladnim nožem. Prednost konizacije je mogućnost uklanjanja većih promjena te onih koje se nalaze u kanalu vrata maternice, što nije moguće kriokoagulacijom i elektrokoagulacijom. Metoda izbora je LETZ konizacija koja se može izvesti i ambulantno u lokalnoj anesteziji za promjene CIN III i CIS, naročito za nerotkinje. Definitivnu odluku o vrsti zahvatu će donijeti liječnik nakon uvida u opsežnost promjene. Konizacija hladnim nožem je metoda koja se radi u općoj anesteziji obično kod većih promjena ili žena koje su rodile. Nakon odstranjivanja važno je nastaviti s redovitim kontrolama i PAPA-testom jer može doći do pojave recidiva, odnosno ponovne pojave displazija.

Napisano od: Dr.sc. Ivana Pentz, Specijalist ginekologije i opstetricije-subspecijalist humane reprodukcije.

Obratite nam se s povjerenjem

Nazovite nas

Ne odgađajte zdravlje

Pošaljite upit

Radno vrijeme

Radnim danom: 08-20h

Subotom: po dogovoru

Nedjeljom i blagdanom zatvoreno

Tel: +3851 3764 246
E-mail: [email protected]

Lokacija:

Trg Petra Preradovića 6

Poliklinika Fleur smjestila se na drugom katu "Centra Cvjetni“ (ulaz s Varšavske) Vidi kartu.