Kirurgija kože i šake - Poliklinika Fleur

Kirurgija kože i šake

USLUGE

KIRURGIJA KOŽNIH TUMORA

Da li trebate odstraniti promjenu na koži Vašeg tijela?

Koža nije jednolika površina i na njoj možemo naći promjene povećane ili smanjene pigmentacije ili promjene koje su iznad ili ispod razine okolne kože. Manji broj promjena su kožni tumori - izrasline na koži, koje mogu biti različite veličine i karakteristika u ponašanju, dobroćudni ili zloćudni. Za svaku promjenu na koži najbolje se obratiti liječniku koji će vam dati stručni savjet. Važno je da redovno pregledavate svoje tijelo u potrazi za promjenama na koži.

Većina kožnih promjena je dobroćudna i ne treba ih odstranjivati, osim u slučaju ako:

  • stvaraju smetnje (bolove, upale, pritisak na okolno tkivo),
  • ako se nalaze na mjestima trajne iritacije (povrede madeža mehaničkim ili nekim drugim putem - npr. brijanje, češljanje, ovratnik košulje,naramenice grudnjaka, kopče, remeni, rub odjeće i slično ),
  • iz estetskih razloga, osobito ako su na licu,
  • ako imaju potencijal da prjeđu u zloćudnu formu (npr. neki madež koji raste, mijenja boju, svrbi, nejasnih je rubova, krvari ili je veći od jednog centimetra.).

Puno su rjeđi zloćudni tumori kože, a svaku promjenu koja je sumnjiva na zloćudni tumor kože potrebno je odstraniti. Uspješnost izlječenja svih vrsta raka kože u ranoj fazi je čak 97%, stoga je bitno što prije otkriti kancerogene promjene i početi s liječenjem.

Iskusan dermatolog ili kirurg s velikom sigurnošću može kliničkim pregledom postaviti dijagnozu, ali jedino biopsija tkiva i patohistološka analiza će pokazati je li madež bio benigan ili maligan te se ovisno o rezultatima može pristupiti daljnjem liječenju.

Donošenje odluke o operaciji

Svaka operacija na koži ostavlja ožiljak pa je na neki način estetska bez obzira o kakvoj bolesti se radi. Estetski uspjeh operacije postiže se time da se ožiljak smjesti tako da bude najmanje uočljiv. Zbog toga odstranjenje Vaše promjene treba povjeriti specijalisti plastičnom kirurgu čija edukacija objedinjuje principe tumorske i plastične kirurgije, tako da vaše započeto liječenje on može i dovršiti. Osim pregleda promjene na koži, kirurg će vam predložiti kirurški zahvat koji će za Vas biti najpovoljniji u medicinskom i estetskom pogledu. S liječnikom treba raspraviti potencijalne patološke dijagnoze, moguće dodatne zahvate nakon definitivne patološke dijagnoze, rizike zahvata te neka stanja koja mogu utjecati na sam zahvat, kao što je krvni tlak, lijekovi koji eventualno mogu utjecati na zgrušavanje krvi , alergije, pušenje, sklonost ožiljcima i slično. Za uspjeh zahvata kao i za donošenje odluke o zahvatu važno je zajedno s kirurgom realno procijeniti njegovu nužnost i očekivani rezultat.

Priprema za operaciju / zahvat

Na dan zahvata nije dozvoljeno koristiti preparate za tuširanje koji maste kožu, već običan sapun ili gel za tuširanje.

Vrste operacija odstranjivanja promjena na koži

Kožni tumori se uglavom odstranjuju u cijelosti („in toto“) u lokalnoj anesteziji:

  • Eliptičnom klasičnom ekscizijom s direktnim zatvaranjem rane koja je pogodna za mjesta na koži koja nisu lako vidljiva jer nakon zahvata ostaje više ili manje uočljiv ožiljak. Obavezna je kod pigmentiranih promjena (npr. madeža) jer one mogu biti prisutne i u dubljim slojevima kože. Ožiljak ovisi o veličini promjene, a primjenom posebnog načina šivanja rane postižu se i u estetskom smislu dobri rezultati. Smjer dužeg promjera eliptične ekscizije mora biti u smjeru prirodnih nabora kože kako bi ožiljak bio manje uočljiv. U slučaju da je promjena takve veličine ili je tako smještena da bi primarno zatvaranje dovelo do lošeg estetskog rezultata, defekt se zatvara lokalnim kožnim režnjem
  • ,
  • Površinskom ili tangencijalnom ekscizijom (radiofrekvencijsko uklanjanje) koja je alternativna metoda klanjanja madeža i ostalih dobroćudnih promjena (bradavica, fibroma i nekh drugih nepigmentiranih promjena kože) i povoljna je jer ostavlja minimalan ili nikakav ožiljak. Na mjestu rane se formira krasta, a nakon 7-10 dana i svježi sloj kože koji se kroz vrijeme ponovno bojom stopi s okolnom kožom. Nakon uklanjanja madeža metodom radiofrekvencije madež je moguće poslati na PHD (patohistološku) analizu gdje se potvrdi da je promjena benigna.

Što nakon operacije?

Većina zahvata zbog kožnih tumora se izvodi u lokalnoj anesteziji i ambulantno. To znači da bolesnik može napustiti polikliniku ubrzo nakon samog zahvata. Nakon što popusti djelovanje lokalnog anestetika bolesnik može osjećati minimalnu bol i liječnik će mu savjetovati koje lijekove može uzimati. Ako je nakon zahvata postavljen zavoj on se može odstraniti prema uputi koju će dati liječnik nakon zahvata. Bolesniku se obično savjetuje da leži s podignutim uzglavljem te na rani drži hladni, suhi oblog kako bi se smanjila postoperativna oteklina. S istim razlogom treba izbjegavati i veće tjelesne napore. Za čišćenje rane savjetujemo octenisept u spreju. Važno se pridržavati svih liječničkih uputa koje ste dobili, osobito do vađenja šavova, kako bi rana što bolje zarasla, a ožiljak bio manje izražen. Šavovi se uklanjaju ovisno o lokaciji rane na tijelu - između 5. i 7. dana na licu do između 10. i 14. dana na trupu i ekstremitetima. Za oporavak je potrebno obično 10 do 14 dana. Poslije skidanja konaca tretirana mjesta se mažu propisanim kremama nekoliko narednih tjedana kako bi se ublažio ožiljak. U postoperativnom razdoblju ne smije se izlagati suncu ili iritirajućim sredstvima. Izgled ožiljka nakon zahvata se ne ocjenjuje nakon skidanja šavi i za definitivnu procjenu operacije potrebno je 6 mjeseci od zahvata.

DOBROĆUDNI TUMORI KOŽE

Madež

MADEŽ je kožna promjena smeđe ili crne boje koja nastaje kad se pigmentirane stanice kože nakupljaju na jednom mjestu, umjesto da se šire. Smeđa boja madeža potječe od melanina, pigmenta koji stvaraju stanice u koži, melanociti. Pojavljuju se kod rođenja ili tijekom života. Mogu se razviti bilo gdje na tijelu. Potpuno je normalno imati madeže. Smatra se normalnim da prosječan čovjek ima od 10 do 40 madeža na koži, koji mogu biti svih veličina i oblika (obično oko 6 mm u promjeru), u razini ili iznad razine kože, a mogu biti i pričvršćeni na kožu tankim vratom. Površina im je glatka ili zrnata. Madeži tijekom života ostaju jednake veličine ili pak rastu proporcionalno s područjem na tijelu gdje se nalaze. Nekad se madeži mijenjaju, rastu ili promijene boju, a promjene mogu biti uzrokovane djelovanjem UV zračenja, trudnoćom, uzimanjem kontracepcijskih pilula ili hormonalnim promjenama.

Većina madeža je bezopasna, rijetko postaju kancerogeni. Pretjerano izlaganje suncu (ozonske rupe pojačavaju snagu UV zračenja na Zemlji), umjetni izvori zračenja (solariji), osobe s velikim brojem madeža (100 i više), kao i osobe koje su u obitelji imale melanom imaju veći rizik za nastanak melanoma.

Nažalost, ne može se sa sigurnošću utvrditi koji će se madež zloćudno promijeniti stoga je neke potrebno kontrolirati:

  • Atipične – to je generalni naziv za madeže promijenjenog oblika koji mogu krvariti, imati crveni rub, obično su veći od prosjeka (više od 5mm), asimetrični, neravnih rubova, neravnomjerne pigmentacije,
  • Crne madeže - normalna vrsta madeža, a ako vas zabrinjava obavite pregled,
  • Kongenitalne madeže – madeži s kojima se rađamo, a javljaju se kod 1 od 100 djece, pokazuju veći rizik za nastanak melanoma,
  • Displastične madeže – to su nešto veći madeži, nepravilnog oblika i neujednačene boje, a od njih češće nastaju melanomi,
  • Opadanje madeža je u nekim slučajevima normalno kada se dogode veće hormonalne promjene u tijelu poput onih u pubertetu ili trudnoći ili madež zapravo nije madež već bradavica ili druga kožna tvorevina,
  • Izblijedjivanje madeža može biti i maligno što može biti zbunjujuće, zato je potrebno redovno pratiti tok i razvoj madeža kako bi se utvrdilo je li opasan ili ne,
  • Svrbež madeža može biti znak maligne promjene, međutim, prvi i najčešći uzrok svrbeža je iritacija madeža odjećom, posebno donjim rubljem ili patentnim zatvaračem. Ako madež koji svrbi i krvari, mijenja boju ili oblik, a niste se ozlijedili, svakako otiđite na konzultacije kod liječnika ili dermatologa,
  • Solarne hiperkeratoze su promjene koje na koži nastaju kao posljedica dugotrajnog izlaganja suncu. To su dobroćudne promjene, ali katkada mogu ličiti melanomu ili u svojoj podlozi mogu imati kožni karcinom,
  • Upala madeža je praćena oticanjem , crvenilom kože oko madeža, svrbeži, bolom pri pritisku, promjenom boje madeža. Pri pojavi simptoma treba se javiti liječniku jer netretirani upaljeni madež može dovesti do širenja infekcije ili pojave maligne promjene.
Što možete učiniti sami?
  • Djeca i adolescenti su najugroženija skupina i trebaju posebnu zaštitu od sunčeva zračenja,
  • Ne izlažite se suncu od 10 do 16 sati, nosite zaštitnu odjeću i zaštitite se sredstvima s visokim zaštitnim faktorom,
  • ABCD pravila za samopregled madeža:
    • A - assimetry (melanomi obično nisu simetrični),
    • B – border (rub – rubovi melanoma su najčešće nepravilni),
    • C – color (boja –najčešće ima više boja, smeđa, crvena, crna, plava, bijela),
    • D – diametar (promjer – razvijeni melanom je uglavnom veći od 5 mm).
  • Redovito pregledavajte sve madeže i druge pigmentne promjene na koži i sluznicama,
  • Dermatoskopski pregled je bezbolan pregled kojim će dermatolog utvrditi kakav je madež i preporučiti da ga se kirurški odstrani kako bi se učinila patohistološka dijagnostika (PHD). Isto tako cermatoskopija omogućuje praćenje pojedinih madeža, jednom godišnje ili češće.
Bradavica

BRADAVICA je kožna HPV infekcija. Bradavice se mogu javljati pojedinačno ili u grupama, a prema izgledu možemo ih podijeliti na ove grupe:

  • obične bradavice - tvrde tvorbe, uzdignute iznad razine kože, veličine do 1 cm, smeđe boje ili boje kože, najčešće se razviju na šakama i prstima,
  • plantarne bradavice – pojavljuju se na mjestima s debelim slojem kože i izloženim pritisku (npr. pete, na prstima nogu),
  • mladenačke bradavice – plosnate su, jedva iznad razine kože uzdignute, boje kože, svijetlosmeđe ili sivkaste, najčešće su lokalizirane na licu i šakama,
  • končaste bradavice – pojavljuju se na vratu, licu, a osobito na vjeđama, usnama i nosu.

Ateron

ATEROM je dobroćudna izraslina kože i potkožnog tkiva koja nastaje pojačanim lučenjem lojne žlijezde i formiranjem kapsule oko navedenog masnog sadržaja. Najčešće se javljaju tamo gdje je koža prirodno masnija (na licu, vratu, iza ušiju i leđima). Ateromi su različite veličine, od 5 mm do nekoliko centimetara. U većini slučajeva nisu bolni na dodir. Aterom s upalom je bolan, a koža oko njega je topla i crvena te može doći do curenja gnojnog sadržaja. Sadržaj ateroma je u nekim situacijama moguće istisnuti, međutim kapsula u kojoj je smješten omogućava ponovno sakupljanje sadržaja. Istiskivanje ovakvih promjena se nikada ne preporučuje, već ih je preporučljivo ukloniti kirurškim zahvatom, i to dok su manji.

Lipom

LIPOM je nakupina masnog tkiva ispod kože ili dublje ispod mišićne fascije koja uzrokuje nastanak okrugle ili ovalne otekline. U nekih se ljudi razvije samo jedan lipom, dok u drugih više lipoma. Lipomi su češći u žena nego u muškaraca, mogu se razviti bilo gdje na tijelu. Obično liječnik lako prepozna lipome i za postavljanje dijagnoze nije potrebna nikakva pretraga. Liječenje obično nije potrebno, ali lipome koji smetaju ili rastu treba odstraniti kirurški. Maligna promjena (liposarkom) jemoguća, ali vrlo rijetka.

Fibrom

FIBROM je dobroćudna izraslina sastavljena od vlaknastog i vezivnog tkiva. Obično se pojavljuje kao mali mekani čvor, odnosno papula iznad razine kože, koja može biti veličine od nekoliko milimetara pa čak i do nekoliko centimetara. Fibrom je uglavnom u boji kože no ponekad može biti i pigmentiran. Fibrom se može formirati bilo gdje u tijelu, a uglavnom ne zahtijeva liječenje ili uklanjanje ako ne predstavlja estetski problem. Može se pojaviti kod svih ljudi, svih dobi i oba spola, no najčešće se pojavljuje kod starijih ljudi. Najčešće vrste fibroma koje se pojavljuju su dermatofibromi i plantarni fibromi. Još uvijek nije poznato zašto točno fibrom nastaje na tijelu, no pretpostavlja se da ga uzrokuje fibromatozna reakcija tijela na manju traumu, uraslu dlaku ili ubod insekta dok na nastanak plantarnog fibroma može utjecati i genetski faktor.

Neurinom

NEURINOM rijetki je benigni tumor koji potječe od Schwannovih stanica ovojnice živca. To je spororastući, solitarni i inkapsulirani tumor. Može nastati u bilo kojoj dobi, ali najčešće se javlja između 30. i 60. godine života. Magnetska rezonanca i citološka dijagnoza su važne zbog odabira pravilnog liječenja.

ZLOĆUDNI TUMORI KOŽE

Općenito o zloćudnim tumorima kože

Zloćudni tumori su: bazocelularni karcinom, planocelularni karcinom, melanom, karcinom kožnih adneksa, Merkel cell carcinoma te različiti oblici sarkoma. Ako se na vrijeme otkrije rak kože se vrlo uspješno liječi. Zato je vrlo važan samopregled kože, barem svaka 3 mjeseca. Nikako nemojte zanemarivati sumnjive promjene samo zato što ne bole. Rak kože je najčešće bezbolan, ali istovremeno može biti opasan po život. Razlika između dobroćudnih ili zloćudnih tumora postavlja se na temelju kliničkog i patohistološkog nalaza. Rak kože je jedan od najčešćih tumora koji se u današnje vrijeme pojavljuju.

Znakovi upozorenja: izraslina na koži koja se povećava, boje kože ili pigmentirana. Madež ili neka druga smeđa promjena koja mijenja boju, povećava se, nepravilnih je rubova, veća je od 6 mm u promjeru, stalno svrbi, boli, krvari, erodira, rana koja ne zacjeljuje u roku od 3 tjedna.

Baseocelularni karcinom

BASEOCELULARNI KARCINOM je najčešći zloćudni tumor kože koji u više od 90% slučajeva nastaju na suncu izloženoj prethodno nepromijenjenoj koži- On gotovo nikada ne metastazira, ali se lokalno širi i ako nije u cijelosti odstranjen javlja se ponovno, recidivira. Javlja se u više oblika i za svaku promjenu na koži koju ranije niste primjetili, a ona se polako, ali stalno povećava najbolje je potražiti savjet liječnika. Ako se tumor odstrani u ranoj fazi, operacija se može napraviti ambulantno u lokalnoj anesteziji. Ako se tumor odstrani sa zdravim rubovima tumor se ne vraća. Bolesnici operirani jednom od ovog tumora skloni su da kasnije dobiju isti ili drugi kožni tumor pa preporučamo kontrole najmanje dva puta godišnje.

Planocelularni karcinom

PLANOCELULARNI KARCINOM je drugi po učestalosti zloćudni kožni tumor. Nastaje na sunem izloženoj koži na mjestu prethodne prekanceroze tj. iz aktiničke keratoze. Najčešće se javlja u obliku ranice koja ne cijeli. Osim na koži može se pojaviti i na sluznici. Tumor se osim lokalno može širiti i u susjedne limfne čvorove. Mali tumori zahtijevaju ambulantno liječenje, a veći zahtijevaju, nakon odstranjenja i rekonstrukciju defekta. Nakon operacije ovog tumora potrebne su redovite kontrole jer se metastaze mogu javiti i više od dvije godine nakon odstranjenja tumora.

Melanom

MELANOM je zloćudni tumor kože i sluznica. Nastoje malignom promjenom stanica koje stvaraju pigment (melanocita). Melanom nastaje na koži ili sluznici, bilo gdje, dakle i na mjestima koja nisu izložena suncu. Vrlo rano može metastazirati putem limfe ili krvi. Rana dijagnoza je od presudne važnosti.. Kod žena je najčešći na licu i nogama, a kod muškaraca na trupu. Melanom je obično smeđe ili crne boje, ali može biti i boje kože, crvenkaste ili bjelkaste. Može se pojaviti na nepromijenjenoj koži ili pak nastaje iz madeža. Od melanoma najčešće obolijevaju osobe u dobi između 40 i 60 godina starosti, iako se bilježi porast oboljelih i u dječjoj i adolescentnoj dobi. Oko 30% melanoma razvije se kod osoba mlađih od 45 godina. Melanom je najčešći karcinom u žena između 25 i 29 godina, a drugi po redu (nakon karcinoma dojke) kod žena između 30 i 40 godina. U prošlom desetljeću se broj melanoma udvostručio i u stalnom je porastu. U Hrvatskoj danas ima oko 13 oboljelih muškaraca na 100 000 stanovnika, a žena je nešto manje, oko 12 oboljelih na 100 000, ali ta se brojka iz godine u godinu povećava.

Izloženost ultraljubičastim zrakama smatra se glavnim rizičnim čimbenikom u razvoju svih zloćudnih tumora kože, tako i melanoma. Povremeno intenzivno izlaganje suncu, s nastankom opeklina, direktno je povezano s nastankom melanoma (npr. rekreativno sunčanje, što se odnosi na intenzivno izlaganje suncu u kratkom vremenskom razdoblju, najčešće u vrijeme kratkog godišnjeg odmora s ciljem da se što brže postigne “tamna boja”). Koža ima gotovo neizbrisivo pamćenje izloženosti UV zračenju i kroz godine nagomilana oštećenja stanica kože se ne mogu više popraviti. Ovaj proces je odgovoran za prerano starenje kože ali može dovesti i do zloćudne preobrazbe stanica u koži. U osobito rizičnu skupinu ulaze osobe izrazito svijetle puti, svijetlih očiju i svijetle kose, osobe koje su u obiteljskoj povijesti imale melanom ili drugi zloćudni tumor kože te sve osobe koje imaju posebnu vrstu atipičnih, displastičnih madeža.

Melanomi najčešće nastaju izobičnih pigmentiranih madeža, posebno ako su traumatizirani, no mogu nastati i na mjestima bez ikakvih prethodnih promjena, iz tzv. staračkih mrlja, na mjestu displastičnog, atipičnog madeža.

Posebno zabrinjava što se melanom najčešće otkrije tek u uznapredovaloj fazi, kada su izgledi za izlječenje manji.

Kako prepoznati maligni madež? Već spomenuti ABCDE vodič može vam pomoći u sumnji na melanom. Uz ove promjene madeža, mogu se pojaviti i opasni simptomi kao što su: stvrdnjavanje tkiva madeža, ponovno izrastanje nakon uklanjanja madeža, stvaranje kraste preko madeža, jaka bol pri pritisku na madež, krvarenje. Madež koji svrbi može biti znak da je madež kancerogen, ali i ne mora. Postoje mnogi drugi znaci i uzroci svrbeža koji se trebaju provjeriti prije nego se posumnja na rak kože.

Kada se postavi dijagnoza malignog melanoma temeljena na patohoistološkom nalazu liječenje ovisi o eventualnoj proširenosti bolesti. Obzirom da je rani melanom ograničen na površinski sloj kože (epidermis) i rijetko metastazira njegovo odstranjivanje, odnosno proširenje zdravog ruba (ekscizije) oko bivšeg madeža znači 100% izlječenje. Rana dijagnoza je najbolje liječenje! Ukoliko se ostavi neliječen, svojim će rastom prodrijeti u dublja tkiva, do krvnih i limfnih žila i metastazirati. U tom slučaju prognoza je lošija. Kod tumora koji su dublje prodrli u kožu, osim proširene ekscizije, potrebno je odstraniti i pripadajuće limfne čvorove, a kod onih uznapredovalih, s proširenom bolesti u limfnim čvorovima ili u druge organe potrebno je nastaviti i s dodatnom onkološkom terapijom.

Tumor merkelovih stanica

Merkelove stanice nalaze se u dnu gornjeg sloja kože. Karcinom Merkelovih stanica je rijetka, agresivna vrsta raka kože koja započinje u Merkelovim stanicama kože izložene suncu. Poznat je i kao neuroendokrini karcinom kože, jer su Merkelove stanice vrsta neuroendokrinih stanica koje dijele neke značajke s živčanim stanicama i stanicama koje stvaraju hormone.

Karcinom kožnih adneksa (lojnih žlijezda)

KARCINOM KOŽNIH ADNEKSA (lojnih žlijezda) je najrjeđa zloćudna novotvorina kože. Opasna i podmukla simptomatologija bolesti zahtijeva poseban stav prema sebi i sposobnost da se na vrijeme utvrdi kako bi se započelo adekvatno i pravovremeno liječenje. Javljaju i kod muškaraca i kod žena starijih od 50 godina. Pogođena područja na koži izgledaju poput gustih čvorova s malim čirima, čiji promjer može biti do 50 mm. Kod raka lojnih žlijezda mogu se pojaviti metastaze. Zbog neadekvatnog liječenja tumora (neprepoznavanja na vrijeme!), mogu se javiti relapsi bolesti.

Obratite nam se s povjerenjem

Nazovite nas telefonski na +3851 3764 246 ili pošaljite upit putem online obrasca u nastavku stranice


Ne odgađajte zdravlje

Pošaljite upit


    Kontakt