Kirurgija kože i šake

MADEŽ je kožna promjena smeđe ili crne boje koja nastaje kad se pigmentirane stanice kože nakupljaju na jednom mjestu, umjesto da se šire. Smeđa boja madeža potječe od melanina, pigmenta koji stvaraju stanice u koži, melanociti. Pojavljuju se kod rođenja ili tijekom života. Mogu se razviti bilo gdje na tijelu. Potpuno je normalno imati madeže. Smatra se normalnim da prosječan čovjek ima od 10 do 40 madeža na koži, koji mogu biti svih veličina i oblika (obično oko 6 mm u promjeru), u razini ili iznad razine kože, a mogu biti i pričvršćeni na kožu tankim vratom. Površina im je glatka ili zrnata. Madeži tijekom života ostaju jednake veličine ili pak rastu proporcionalno s područjem na tijelu gdje se nalaze. Nekad se madeži mijenjaju, rastu ili promijene boju, a promjene mogu biti uzrokovane djelovanjem UV zračenja, trudnoćom, uzimanjem kontracepcijskih pilula ili hormonalnim promjenama.

Većina madeža je bezopasna, rijetko postaju kancerogeni. Pretjerano izlaganje suncu (ozonske rupe pojačavaju snagu UV zračenja na Zemlji), umjetni izvori zračenja (solariji), osobe s velikim brojem madeža (100 i više), kao i osobe koje su u obitelji imale melanom imaju veći rizik za nastanak melanoma.

Nažalost, ne može se sa sigurnošću utvrditi koji će se madež zloćudno promijeniti stoga je neke potrebno kontrolirati:

• Atipične – to je generalni naziv za madeže promijenjenog oblika koji mogu krvariti, imati crveni rub, obično su veći od prosjeka (više od 5mm), asimetrični, neravnih rubova, neravnomjerne pigmentacije,
• Crne madeže - normalna vrsta madeža, a ako vas zabrinjava obavite pregled,
• Kongenitalne madeže – madeži s kojima se rađamo, a javljaju se kod 1 od 100 djece, pokazuju veći rizik za nastanak melanoma,
• Displastične madeže – to su nešto veći madeži, nepravilnog oblika i neujednačene boje, a od njih češće nastaju melanomi,
• Opadanje madeža je u nekim slučajevima normalno kada se dogode veće hormonalne promjene u tijelu poput onih u pubertetu ili trudnoći ili madež zapravo nije madež već bradavica ili druga kožna tvorevina,
• Izblijedjivanje madeža može biti i maligno što može biti zbunjujuće, zato je potrebno redovno pratiti tok i razvoj madeža kako bi se utvrdilo je li opasan ili ne,
• Svrbež madeža može biti znak maligne promjene, međutim, prvi i najčešći uzrok svrbeža je iritacija madeža odjećom, posebno donjim rubljem ili patentnim zatvaračem. Ako madež koji svrbi i krvari, mijenja boju ili oblik, a niste se ozlijedili, svakako otiđite na konzultacije kod liječnika ili dermatologa,
• Solarne hiperkeratoze su promjene koje na koži nastaju kao posljedica dugotrajnog izlaganja suncu. To su dobroćudne promjene, ali katkada mogu ličiti melanomu ili u svojoj podlozi mogu imati kožni karcinom,
• Upala madeža je praćena oticanjem , crvenilom kože oko madeža, svrbeži, bolom pri pritisku, promjenom boje madeža. Pri pojavi simptoma treba se javiti liječniku jer netretirani upaljeni madež može dovesti do širenja infekcije ili pojave maligne promjene.

Što možete učiniti sami?

• Djeca i adolescenti su najugroženija skupina i trebaju posebnu zaštitu od sunčeva zračenja,
• Ne izlažite se suncu od 10 do 16 sati, nosite zaštitnu odjeću i zaštitite se sredstvima s visokim zaštitnim faktorom,
• ABCD pravila za samopregled madeža:
  • A - assimetry (melanomi obično nisu simetrični),
  • B – border (rub – rubovi melanoma su najčešće nepravilni),
  • C – color (boja –najčešće ima više boja, smeđa, crvena, crna, plava, bijela),
  • D – diametar (promjer – razvijeni melanom je uglavnom veći od 5 mm).
• Redovito pregledavajte sve madeže i druge pigmentne promjene na koži i sluznicama,
• Dermatoskopski pregled je bezbolan pregled kojim će dermatolog utvrditi kakav je madež i preporučiti da ga se kirurški odstrani kako bi se učinila patohistološka dijagnostika (PHD). Isto tako cermatoskopija omogućuje praćenje pojedinih madeža, jednom godišnje ili češće.

BRADAVICA je kožna HPV infekcija. Bradavice se mogu javljati pojedinačno ili u grupama, a prema izgledu možemo ih podijeliti na ove grupe:

• obične bradavice - tvrde tvorbe, uzdignute iznad razine kože, veličine do 1 cm, smeđe boje ili boje kože, najčešće se razviju na šakama i prstima,
• plantarne bradavice – pojavljuju se na mjestima s debelim slojem kože i izloženim pritisku (npr. pete, na prstima nogu),
• mladenačke bradavice – plosnate su, jedva iznad razine kože uzdignute, boje kože, svijetlosmeđe ili sivkaste, najčešće su lokalizirane na licu i šakama,
• končaste bradavice – pojavljuju se na vratu, licu, a osobito na vjeđama, usnama i nosu.

ATEROM je dobroćudna izraslina kože i potkožnog tkiva koja nastaje pojačanim lučenjem lojne žlijezde i formiranjem kapsule oko navedenog masnog sadržaja. Najčešće se javljaju tamo gdje je koža prirodno masnija (na licu, vratu, iza ušiju i leđima). Ateromi su različite veličine, od 5 mm do nekoliko centimetara. U većini slučajeva nisu bolni na dodir. Aterom s upalom je bolan, a koža oko njega je topla i crvena te može doći do curenja gnojnog sadržaja. Sadržaj ateroma je u nekim situacijama moguće istisnuti, međutim kapsula u kojoj je smješten omogućava ponovno sakupljanje sadržaja. Istiskivanje ovakvih promjena se nikada ne preporučuje, već ih je preporučljivo ukloniti kirurškim zahvatom, i to dok su manji.

LIPOM je nakupina masnog tkiva ispod kože ili dublje ispod mišićne fascije koja uzrokuje nastanak okrugle ili ovalne otekline. U nekih se ljudi razvije samo jedan lipom, dok u drugih više lipoma. Lipomi su češći u žena nego u muškaraca, mogu se razviti bilo gdje na tijelu. Obično liječnik lako prepozna lipome i za postavljanje dijagnoze nije potrebna nikakva pretraga. Liječenje obično nije potrebno, ali lipome koji smetaju ili rastu treba odstraniti kirurški. Maligna promjena (liposarkom) jemoguća, ali vrlo rijetka.

FIBROM je dobroćudna izraslina sastavljena od vlaknastog i vezivnog tkiva. Obično se pojavljuje kao mali mekani čvor, odnosno papula iznad razine kože, koja može biti veličine od nekoliko milimetara pa čak i do nekoliko centimetara. Fibrom je uglavnom u boji kože no ponekad može biti i pigmentiran. Fibrom se može formirati bilo gdje u tijelu, a uglavnom ne zahtijeva liječenje ili uklanjanje ako ne predstavlja estetski problem. Može se pojaviti kod svih ljudi, svih dobi i oba spola, no najčešće se pojavljuje kod starijih ljudi. Najčešće vrste fibroma koje se pojavljuju su dermatofibromi i plantarni fibromi. Još uvijek nije poznato zašto točno fibrom nastaje na tijelu, no pretpostavlja se da ga uzrokuje fibromatozna reakcija tijela na manju traumu, uraslu dlaku ili ubod insekta dok na nastanak plantarnog fibroma može utjecati i genetski faktor.

NEURINOM rijetki je benigni tumor koji potječe od Schwannovih stanica ovojnice živca. To je spororastući, solitarni i inkapsulirani tumor. Može nastati u bilo kojoj dobi, ali najčešće se javlja između 30. i 60. godine života. Magnetska rezonanca i citološka dijagnoza su važne zbog odabira pravilnog liječenja.