Aritmije u osoba bez drugih bolesti srca

Kardiologija - Aritmija
Bolesnikov doživljaj vlastite srčane akcije je različit; neki bolesnici osjete i pojedinačni preskok srca (ekstrasistola) dok drugi ne osjete niti značajno ubrzanu ili nepravilnu srčanu akciju. Palpitacije su, kao pojam, subjektivo zapažanje rada vlastitog srca. Sam izraz, palpitacije dolazi od latinske riječi „palpitare“ što znači trzati, a bolesnici ga najčešće tako i osjećaju, kao (kratkotrajan) osjećaj nepravilnog rada srca.

U liječničke se ordinacije ili hitne službe gotovo jednakom učestalošću javljaju osobe zbog naglašeno ubrzanog rada srca i bolesnici koji dolaze zbog samo nekoliko pojedinačnih nepravilnih srčanih otkucaja. Preskok srca (ekstrasistolija) jest prirodna pojava koja se najčešće ne osjeća, a javlja se do nekoliko desetaka puta u danu. Sam osjećaj ekstrasistolije bolesnici u pravilu opisuju kao „preskok srca“. Odmah nakon ekstrasistole, javlja se kratka srčana pauza, koju pojedini bolesnici također osjete i opisuju kao vremenski period kada im je „srce stalo“.

Brz pravilan rad srca, uz ponekad dodatno učestale „preskoke“, u inače zdrave osobe, javlja u sklopu brojnih akutnih bolesti ili stanja (npr. povišene tjelesne temperature, emotivnog stresa, anksioznosti, menstrualnog ciklusa ili trudnoće, ali i u sklopu bolesti drugih organskih sustava, vrlo često u bolesti štitnjače). Govoreći o navikama pojedinca, pušenje i alkohol su vrlo česti uzroci aritmije i treba ih izbjegavati, t.j. s tim navikama potpuno prekinuti. S druge strane, treba dodatno reducirati tjelesnu težinu (indeks tjelesne mase svakako bi se trebao spustiti ispod 30), uz intenziviranje tjelesne aktivnosti (barem 30 min. svaki dan u tjednu).

Pristup i obrada bolesnika s aritmijama ili palpitacijama su individualni, valja misliti na sve mogućnosti, a liječenje je većinom uzročno usmjereno.

Uzrok palpitacija diktira liječenje. U pojedinih se bolesnika pravi uzrok palpitacije ne utvrdi, a ukoliko ih osjećaj naglašenog rada srca smeta i ometa u svakodnevnom životu, preporučuje se medikamentna terapija, u pravilu mala doza antiaritmika, najčešće iz skupine betablokatora.

Važno je, također, znati da se radi straha od moguće aritmije vrlo često zatvara tzv „začarani krug“ i osoba se dodatno dovodi u stanje straha od aritmije, a anksioznost (strah) provocira učestalije ekstrasistole. Zato je važno prihvatiti činjenicu da ako su svi nalazi prethodno učinjene obrade u granicama normale, radi povremenih palpitacija nema razloga brinuti, nego ih pokušati prihvatiti kao kratkotrajan i neškodljiv , iako ponekad neugodan osjećaj.

Napisano od: Prof. dr.sc. Hrvoje Pintarić, Specijalist hitne i interne medicine, subspecijalist kardiolog.

Obratite nam se s povjerenjem

Ne odgađajte zdravlje

Pošaljite upit