Tiha pandemija stresa i (ne)vidljive posljedice

Tiha pandemija stresa i (ne)vidljive posljedice: Kako današnji život utječe na menstrualni ciklus?

U svijetu koji neprestano ubrzava, stres više nije povremeni odgovor na izvanredne situacije – on je postao svakodnevica. Posebno pogađa mlade žene, koje uz akademske, profesionalne i društvene pritiske sve češće imaju i zdrastvene probleme u vidu poremećaja menstrualnog ciklusa.

No, ono što se često smatra “normalnim” odgovorom tijela, poput izostanka menstruacije, može biti znak ozbiljnog zdravstvenog problema: funkcionalne hipotalamičke amenoreje (FHA).

Perfekcionizam u doba društvenih mreža

Moderni način života oblikovan je digitalnim svijetom, društvenim mrežama i kulturom uspjeha. Od malih nogu učimo da moramo biti najbolji – na poslu, u školi, u izgledu.

Istraživanja pokazuju da su današnje mlade osobe izložene rastućem perfekcionizmu, kako u odnosu prema sebi, tako i prema drugima. Savršeni životi na Instagramu i TikToku stvaraju nerealna očekivanja i osjećaj neadekvatnosti, posebno kod žena.

Taj stalni pritisak izaziva kronični stres, što može imati fiziološke posljedice – od poremećaja prehrane, niskog samopouzdanja, pa sve do izostanka menstruacije.

Gubitak kontrole i „doomscrolling“

U digitalnom dobu teško je izbjeći loše vijesti. Ratovi, pandemije, klimatske promjene – sve nam je servirano u realnom vremenu. Pojavljuju se novi obrasci ponašanja poput doomscrollinga – opsesivnog pregledavanja negativnih informacija – i trauma dumpinga, odnosno nekontroliranog dijeljenja osobnih trauma na društvenim mrežama.

Takve navike pojačavaju osjećaj bespomoćnosti i preopterećenosti, a upravo kronični stres uzrokuje disbalanse u hormonalnim osima koje upravljaju reprodukcijom.

Kako stres utječe na menstrualni ciklus?

Kada doživimo stres, naš mozak aktivira HPA-os (hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda), koja oslobađa kortizol – hormon koji pomaže tijelu da se nosi s prijetnjama. Kod žena, reakcija na stres često se manifestira kroz ponašanja “njeguj i poveži se” (engl. tend and befriend), u suprotnosti s muškim “bori se ili bježi”.

Međutim, ako je stres dugotrajan, HPA-os ostaje stalno aktivna, a razine kortizola ostaju trajno povišene. To utječe na reproduktivnu os (HPO-os; hipotalamus-hipofiza-jajnik) koja kontrolira ovulaciju i menstruaciju. S obzirom da je poremećaj na nivou hipotalamusa, odnosno posljedica je nedovoljnog GnRH (gonadotropin otpuštajući hormona) lučenja, na periferiji imamo uz relativno povećanje kortizola, značajno sniženje estrogena i sniženje triodotironina (subklinička hipotireoza).

Uslijed toga može doći do FHA – poremećaja kod kojeg žena prestaje ovulirati i menstruirati, bez organskog uzroka poput npr. bolesti štitnjače ili PCOS-a.

⚠️ FHA: Više od izostanka menstruacije

FHA nije bezopasna. Iako je potencijalno reverzibilna, može imati trajne posljedice:

• Gubitak koštane mase – Povećani kortizol smanjuje gustoću kostiju, povećava rizik od prijeloma i osteoporoze.
• Kardiovaskularni rizici – Žene s FHA imaju lošiju funkciju krvnih žila i nepovoljan lipidni profil, što povećava rizik od srčanih bolesti.

• Mentalno zdravlje – Povezanost između FHA, anksioznosti, depresije poremećaja prehrane je snažna i često se međusobno podržavaju.

Važno je istaknuti da oralni kontraceptivi mogu prikriti FHA.

Iako uzrokuju krvarenje, to je tzv. “umjetna menstruacija” uzrokovana hormonima izvana, a ne prirodnim ciklusom.

Time se stvara lažna sigurnost da je sve u redu.

Kako se liječi FHA?

Trenutno najuspješniji pristup liječenju FHA je kognitivno-bihevioralna terapija (KBT), koja pomaže ženama da osvijeste i promijene destruktivne obrasce razmišljanja i ponašanja vezane uz stres, hranu i vježbanje.

Eksperimentalno se istražuje i upotreba hormona kisspeptina, no terapija zahtijeva intravensku primjenu i još nije široko dostupna. Također, estrogen sam po sebi nije dovoljan za liječenje FHA jer ne adresira osnovni problem: kronični stres i neuroendokrinu disfunkciju.

Gdje je problem u sustavu?

Nedostatak ažurnih podataka o prevalenciji FHA ukazuje na veliki jaz u znanju i prepoznavanju ovog stanja. Posljednje ozbiljno istraživanje datira iz 1986., dok se danas sve češće susrećemo s mladim ženama koje godinama nemaju menstruaciju, a njihovo se stanje pogrešno tumači ili potpuno zanemaruje.

✅ Menstrualni ciklus kao vitalni znak

Zdrav menstrualni ciklus nije luksuz – on je pokazatelj ukupnog zdravlja žene. Neredovitost, izostanak menstruacije, bolnost ili promjene u duljini ciklusa često su prvi znakovi disbalansa u tijelu.

Zato bi svaka žena, a posebno tinejdžerice i mlade žene, trebale voditi bilješke o svojim ciklusima i obratiti se stručnjaku ako primijete promjene.

Zaključno

Živimo u vremenu u kojem stres postaje norma, a njegove posljedice često prolaze neprimijećene – sve dok se ne pojavi fizički simptom poput izostanka menstruacije.

FHA nije samo “psihološki problem” ni “ženski hir” – to je ozbiljan poremećaj koji zahtijeva pažnju, razumijevanje i sustavan pristup liječenju.