Najčešća pitanja kardiologu - Poliklinika Fleur

Kada je najbolje vrijeme za početi s ozbiljnijim, to jest temeljitim redovnim pregledima srca te koliko često i koje preglede treba obavljati?


Aterosklerotska bolest krvnih žila srca nastaje kao posljedica dugotrajnog taloženja masnoća u srčanim (koronarnim) arterijama te stvaranja suženja (plakova). Kada su suženja visokog stupnja, bolesnik povremeno, u pravilu u većim opterećenjima ili pri boravku na hladnom, osjeća bolove u prsima (angina pektoris). Kod bolesnika u kojeg dolazi do potpunog začepljenja arterije, prekida se dotok krvi do dijela srčanog mišića i nastaje najteži oblik bolesti, infarkt miokarda. Obično se, kad srce ne dobiva dovoljno krvi a time i kisika za svoj rad, javlja bol ili neugodan pritisak u sredini prsa koji može trajati par minuta. No katkad, unatoč nedostatnoj opskrbi kisikom, ova upozoravajuća bol može izostati. Radi izostanka upozoravajuće boli smrtnost od infarkta značajno je veća. Koliko oblik bolesti ugrožava pacijenta toliko je velik problem i za liječnike, jer se u tom slučaju ona izuzetno teško dijagnosticira.

Radi svega spomenutog, izuzetno je važna najnovija dijagnostička metoda koja - rano, brzo, jednostavno i pouzdano - otkriva koji je uzrok boli u prsima. Ime joj je kardiogoniometrija (CGM), patentirana je u Republici Njemačkoj gdje ima najširu primjenu. Od sada je dostupna, po prvi put u Republici Hrvatskoj, u Poliklinici Fleur, što je jamstvo našoj predanosti izvrsnosti.

Kardiogoniometrija traje par minuta, tijekom pregleda pacijent odjeven leži na stolu, a na prsima mu je položen mali, lagani uređaj koji je povezan sa zaslonom kompjutera. Ovaj uređaj pouzdano i točno mjeri rad srca te automatski tumači nalaze, pa liječnik može odmah odrediti dijagnozu. A to znači i odmah, po potrebi, uputiti pacijenta na bolničko liječenje. Idealna je metoda za rano otkrivanje prijetećeg srčanog udara, kad su nalazi EKG-a nespecifični.


Ako je tko od naših roditelja ili djedova i baka umro od infarkta ili bolovao od neke bolesti srca znači li to da ćemo i mi oboljeti ili samo imamo povećan rizik te može li se redovitim kontrolama nekako to izbjeći?


Postoje dvije grupe rizičnih čimbenika koje pogoduju nastanku kardiovaskularnih bolesti: oni na koje ne možemo utjecati (genetska predispozicija, spol, dob) i oni na koje možemo utjecati, odnosno smanjiti ih određenim promjenama u životnom stilu i/ili medicinskom terapijom. Ishemična bolest srca češća je u muškarca nego u žena, u omjeru 4:1, no ulaskom žena u menopauzu, postotak pojavnosti se izjednačuje.

Koronarna bolest srca češće se javlja u pojedinim obiteljima te u oko 30% bolesnika koji dožive infarkt srca koronarnu su bolest imali roditelji ili bliži rođaci. Osobe s obiteljskim rizikom imaju povećani rizik od kardiovaskularnih bolesti no promjenama stila života i utjecanjem na promjenjive faktore rizika mogu izbjeći ili značajno odgoditi pojavu bolesti. Redovite su liječničke kontrole u tom smislu izuzetno važne.


Koje su najučinkovitije mjere prevencije za očuvanje zdravlja srca za zdrave osobe? Što najviše škodi srcu?


Promjenjivi rizični čimbenici koji pogoduju nastanku bolesti srca, tj. oni na koje možemo utjecati su: povišene vrijednosti masnoća u krvi, visok arterijski tlak, šećerna bolest, pušenje, alkohol, nezdrav način prehrane, debljina, nedovoljna tjelesna aktivnost, nepovoljne psihosocijalne okolnosti tj. kronični stres. Posebno trebaju biti oprezne osobe s rizičnim faktorima, a koje imaju povećan obiteljski rizik. Jedini način prevencije je izbjegavati i liječiti rizične faktore, a za osobe koje ih nemaju zdravo se hraniti, održavati tjelesnu težinu u granicama normale, uz rekreativno bavljenje sportom (barem 5 puta tjedno po najmanje 30 minuta) i izbjegavanje kroničnog stresa.


Koji simptom ili poremećaj u radu srca ljudi najčešće zanemaruju?


Bolesnikov doživljaj vlastite srčane akcije je individualan; neki bolesnici osjete i pojedinačni preskok srca (ekstrasistola) dok drugi ne osjete niti značajno ubrzanu ili nepravilnu srčanu akciju. Učestalost aritmija je velika, a njezina prisutnost često narušava kvalitetu života bolesnika, a katkad ugrožava i bolesnikov život. Apsolutno nepravilan, obično ubrzan rad srca veže se uz najčešću aritmiju – fibrilaciju atrija. Ova je aritmija neovisan faktor za povećani rizik smrti. Najveći broj smrtnih ishoda je posljedica cerebrovaskularnog inzulta (moždanog udara). Upravo je zato fibrilacija atrija poremećaj srčanog ritma kojeg se nikako ne bi smjelo zanemariti, a kad se posumnja na njega treba se što prije javiti liječniku.

Obratite nam se s povjerenjem

Ne odgađajte zdravlje

Pošaljite upit


    Kontakt