Važnost prenatalnih vitamina u trudnoći

U životnom ciklusu žene, trudnoća obilježava iznimno uzbudljivo razdoblje prepuno emocija, od beskrajne sreće do zabrinutosti i straha.
Buduće majke žele znati sve kako bi osigurale najbolje za svoje dijete, trudnoću i porod. S druge strane, trudnoća ili drugo stanje je razdoblje u kojem organizam žena prolazi kroz brojne promjene te je u tom razdoblju uravnotežena i kvalitetna prehrana iznimno važna, jer osim što utječe na ženino zdravlje, može utjecati na ishod trudnoće ali i na zdravlje djeteta.
Nutritivni status žene važan je već tijekom planiranja trudnoće, dok za vrijeme trudnoće i dojenja prehrambene potrebe se dodatno mijenjaju jer metabolički procesi regulirani su hormonima kako bi nutrijente usmjerili u majčina tkiva kao što su posteljica i mliječne žlijezde.

Prije začeća dobro je započeti s raznolikom prehranom koju valja zadržati tijekom trudnoće i dojenja.

Kao prvo treba ograničiti unos kofeina, nikotina, alkohola i umjetnih sladila koji imaju potencijalno štetno djelovanje.

Zbog bitne uloge dijeljenja stanica i formiranja određenih struktura savjetuje se da sve žene 12 tjedana prije planiranja trudnoće uz prehranu bogatu folatima koriste i dodatke prehrani koji sadrži 400 mikrograma folne kiseline.
Istraživanja ukazuju da unos folne kiseline prije i tijekom rane faze trudnoće može smanjiti rizik od oštećenja neuralne cijevi kod fetusa u razvoju.
Tijekom trudnoće dolazi do povećane potrebe za gotovo svim nutrijentima, pojedini nutrijenti su esencijalni u svakom od tromjesečja.

Prvo tromjesečje karakterizira brza dioba stanica, početak razvoja organa i priprema za brzi fetalni rast koji će se dogoditi u drugom i trećem tromjesečju.

U prvom tromjesečju naročito povećana je potreba za mikronutrijentima kao što su folna kiselina i cink.

Folna kiselina uključena je u sazrijevanje eritrocita i sintezu organskih spojeva kao što su purin i pirimidin koji su potrebni za razvoj fetalnog živčanog sustava. S obzirom na to da se stanice u ovoj fazi dijele izrazito brzo, cink je također od iznimne važnosti jer pomaže sintezi nukleinskih kiselina koje sudjeluju u pohrani, prijenosu i ekspresiji genetskih informacija (sinteza DNA). Neadekvatan unos cinka povezuje se s usporenim rastom fetusa i kongenitalnim anomalijama.
Drugo i treće tromjesečje raste potreba za energetskim unosom zbog brzog rasta fetusa, ali i povećana je potreba za mikro- i makronutrijentima.

U drugom tromjesečju preporučeno je unositi dodatnih 340 kcal/dan, a u trećem 425kcal/dan, što odgovara jednom međuobroku. Od makronutrijenata potrebno je istaknuti potrebu za povećanom unosu proteina dok najvažniji mikronutrijenti u tom periodu su željezo, kalcij, magnezij i vitamini B skupine.

Potreba za željezom je povećana zbog rasta fetusa, ali i zbog povećanog volumena krvi majke i povećanja broja eritrocita, te zbog gubitka krvi tijekom poroda.
Kalcij i magnezij su važni za stvaranje zdrave koštane mase fetusa, a odgovarajući razina magnezija smanjuje i trudničke grčeva u nogama, te se preporučuje i za preveniranje prijevremenih kontrakcija maternice.
Osim navedenog, od iznimne važnosti su omega-3 nezasićene masne kiseline jer osiguravaju pravilan razvoj mozga i vida u dojenčadi.

DHA pripada skupini omega -3 masnim kiselinama te je najzastupljenija masna kiselina u mozgu i mrežnici oka, pa se smatra da unos u trudnica i dojilja doprinosi normalnom razvoju mozga i oka fetusa i dojene dojenčadi.

U prvim godinama života ljudsko tijelo ne može samo stvarati DHA u dovoljnoj količini što upućuje na nužnost dodatnog unosa. Riba je najbolji izvor DHA, a osim riba i algi jedini izvor DHA su posebno dizajnirani dodatci prehrani obogaćeni omega-3 masnim kiselinama.

Trudnice i dojilje koje su uzimale adekvatnu količinu DHA (250 mg je preporučeni ukupni dnevni prehrambeni unos omega 3-masnih kiselina) imaju djecu s razvijenijim mentalnim i psihološkim funkcijama kasnije u životu.

Osim toga, dovoljna količina DHA utječe i na smanjenje postporođajne depresije kod majki.
Od ostalih suplemenata treba svakako spomenuti vitamin D.

Nizak status vitamina D tijekom trudnoće povezan je s poremećajem metabolizma kalcija kako kod djeteta tako i kod majke, sniženim imunitetom te razvojem gestacijskog dijabetesa i preeklampsije.

Njegov nedostatak je uočen i epidemično raširen u većini europskih zemalja što je posljedica promijenjenog životnog stila.

Preporučeno je tijekom trudnoće i dojenja postići dnevni unos od 600 IJ, ali kad se ustanovi manjak potrebno je unositi i do 4000 IJ dnevno.
I na kraju treba još jednom napomenuti da nabrojeni suplementi u trudnoći samo su dodatak zdravoj i uravnoteženoj prehrani koja bi trebala u trudnoći ipak biti prioritetna.

Napisano od: Dr.sc. Ivana Pentz, Specijalist ginekologije i opstetricije-subspecijalist humane reprodukcije.

Obratite nam se s povjerenjem

Ne odgađajte zdravlje

Pošaljite upit