Kardiologija rada i sporta - Poliklinika Fleur

Paradoks sporta je činjenica što uz nedvojbene zdravstvene prednosti fizičke aktivnosti, veliki fizički napor može prolazno povećati rizik od neželjenih srčanih bolesti i iznenadne srčane smrti. Nerazjašnjena je dvojba postoji li točka u kojoj ekstreman napor može povećati rizik od neželjenih kardiovaskularnih događaja. Nema nikakve sumnje da je umjerena tjelovježba korisna. Njome se smanjuje rizik od srčanog udara, moždanog udara, šećerne bolesti pa i nekih oblika raka. Unatoč činjenici da su mnoge kardiovaskularne bolesti povezane s povećanim rizikom od iznenadne srčane smrti ili pojave drugih komplikacija, gotovo da nema bolesnika, izuzev u najtežim kliničkim stadijima bolesti, kojima bi se moralo ograničiti bavljenje nekim oblikom tjelesne aktivnosti. Upravo suprotno, dokazano je da dozirana i planirana tjelesna aktivnost uz stručni nadzor, poboljšava kvalitetu života i produžava životni vijek ovih bolesnika.

Sistematske i kontrolne preglede sportaša vrše specijalisti medicine rada i sporta. U slučaju sumnje na kardiovaskularnu bolest potrebna je dodatna dijagnostička kardiološka obrada i kardiološki pregled. Kardiolog treba sudjelovati u pravilnoj procjeni rizika sportskih aktivnosti, tumačenju nalaza i izvođenju neinvazivnih dijagnostičkih testova. Izuzetno je važno je naglasiti potrebu preparticipacijskih pregleda u sportaša starijih od 35 godina, no i osoba te dobi koje se odlučuju uključiti u rekreativne sportske aktivnosti. U toj dobi koronarna bolest srca (KBS) vodeći je uzrok iznenadne srčane smrti u sportaša, a bolesti od kojih osobe te dobi često boluju su i arterijska hipertenzija (AH) i bolesti srčanih zalistaka. Uz poticanje bavljenja tjelesnom aktivnošću u toj dobnoj skupini, potrebno je i moći prepoznati osobe kod kojih bi intenzivna tjelesna aktivnost mogla nositi povećan rizik od neželjenih posljedica. Ako kod sportaša postoji povišen rizik od kardiovaskularnih komplikacija u budućnosti, važna je pravilna procjena.




S obzirom na značajan broj aktivnih sportaša, ali i rekreativnih koji boluju od neke kardiovaskularne bolesti Europsko i Američko kardiološko društvo pred desetak su godina objavila smjernice za evaluaciju i preporuke vježbanja te sudjelovanja u sportskim aktivnostima. Europsko kardiološko društvo formiralo je sekciju za Sportsku kardiologiju, s ciljevima obrazovanja i razvoja te kontinuiranog unaprjeđivanja kardioloških preparticipacijskih pregleda u okvirima sportske kardiologije.


2011. godine, u okviru Hrvatskog kardiološkog društva, osnovana je Radna skupina za kardiologiju rada i sporta, a prof.dr.sc. Hrvoje Pintarić imenovan je predsjednikom, na kojoj funkciji je i danas. U procesu objave je sveučilišni udžbenik, kojeg je jedan od autora: Babić Z, Pintarić H, Mišigoj-Duraković M, Miličić D. Kardiologija sporta, tjelesne i radne aktivnosti..


Željeli bismo vas obavijestiti da je 30.09.2017. održan je Simpozij o zdravstvenoj sposobnosti za upravljanje motornim vozilima te usklađivanje s odredbama nove Direktive 2016/1106/EU koja se odnosi na kardiovaskularne bolesti i šećernu bolest, a koju je Republika Hrvatska obvezna implementirati do 01.01.2018.g. Prof. Pintarić održao je predavanje pod naslovom: Implementacija EU direktive za kardiovaskularne bolesti. Važno je znati da će u određenoj mjeri doći do promjena kriterija za vozače i kandidate prve i druge skupine koji će se ocjenjivati nesposobnima ili privremeno nesposobnima kada boluju od nekih bolesti i stanja srca i krvnih žila. Izvjesno je da će postojati potreba za dodatnim uključivanjem kardiologa u pravilnu procjenu sposobnosti i ograničenja kandidata za upravljanje motornim vozilima.

Obratite nam se s povjerenjem

Ne odgađajte zdravlje

Pošaljite upit


    Kontakt