Kardiovaskularne bolesti i odnosi - Poliklinika Fleur

Kardiovaskularne bolesti i odnosi

radionica
Radionica – Pričajmo o tome: Inkontinencija u žena
26. ožujka 2019.
HPV
Kondilomi
30. travnja 2019.

Kada i da li uopće započeti sa seksualnim aktivnostima nakon kardiovaskularnih bolesti/zahvata?

Brojna su pitanja vezana uz spolni život bolesnika s kardiovaskularnim bolestima, a među najčešćima su:

1. Da li moj seksualni život zauvijek prestao?

2. Trebam li i na što posebno obratiti pažnju prije seksa?

3. Kada započeti sa seksualnim aktivnostima nakon kardiovaskularnih bolesti/zahvata?

4. Postoje li položaji koje treba izbjegavati?

5. Što ako zbog terapije dođe do gubitka erekcije?

6. Mogli li uzimati lijekove za potenciju ako imam problem sa srcem?

7. Koje su osnovne preporuka za oboljele od kardiovaskularnih bolesti i gdje ih mogu dobiti?


Spolna aktivnost snažno utječe na kvalitetu života žena i muškaraca s kardiovaskularnim bolestima (KVB), uključujući i bolesnike starije životne dobi. Smanjena spolna aktivnost i funkcija u ovih su bolesnika vrlo česti poremećaj i nerijetko dovode do psihičkih promjena, kao što su tjeskoba ili depresija. Do sada su objavljene brojne studije o fiziološkim odgovorima organizma tijekom seksualnog uzbuđenja i samog čina. Dokazano je kako muškarci i žene imaju slična kretanja krvnog tlaka i srčane frekvencije tijekom spolne aktivnosti. Tijekom predigre, sistolički i dijastolički arterijski tlak te otkucaji srca blago rastu, s nešto većim i prolaznim porastom tijekom seksualnog uzbuđenja. Najveće povećanje nastaje tijekom 10 do 15 sekundi orgazma, uz brz povratak na početne vrijednosti nakon toga. Tzv. koitalna angina ("angina d'amour") ili bol u prsima tijekom spolnog čina, predstavlja manje od 5% svih uzroka angine pektoris. Nastaje tijekom nekoliko minuta ili sati nakon seksualne aktivnosti. Njezina učestalost prevladava u osoba koje se malo kreću, onih s teškom bolesti koronarnih arterija koji su izloženi angini uz minimalne fizičke aktivnosti. Iako je seksualna aktivnost povezana s nešto većim rizikom od kardiovaskularnih događaja, apsolutna opasnost od događaja je mala, prvenstveno zbog njezinog kratkog trajanja. Seksualna aktivnost razlogom je nastanka infarkta miokarda u manje od 1% svih slučajeva.

Kod bolesnika s drugim oblicima kardiovaskularne bolesti potrebno je učiniti detaljnu anamnestičku (povijest bolesti), fizikalnu i dijagnostičku evaluaciju prije započinjanja ili nastavka seksualne aktivnosti. Seksualna aktivnost je prihvatljiva za pacijente s KVB kojima je na osnovi navedene evaluacije utvrđen snižen rizik kardiovaskularnih komplikacija. Također, žene i muškarci sa stabilnom KVB koji nemaju ili imaju minimalne simptome tijekom rutinskih aktivnosti mogu upražnjavati spolne aktivnosti. Kardiovaskularni lijekovi koji mogu ublažiti simptome i poboljšati preživljenje ne bi trebali biti uskraćeni zbog zabrinutosti oko potencijalnog utjecaja na seksualnu funkciju. Ako se pacijent koji je liječen kardiovaskularnim lijekom žali na pojavu seksualne disfunkcije, treba nastojati procijeniti da li je seksualna disfunkcija povezana s osnovnom KVB, kemijskim ili psihološkim učinkom uzimanja lijekova (tzv. nocebo efekt, npr. kod primjene beta-blokatora), tjeskobom ili depresijom. Lijekovi za liječenje erektilne disfunkcije (PDE5 inhibitori) su korisni za liječenje ovog poremećaja u bolesnika sa stabilnom KVB. Sigurnost liječenja ovim lijekovima nije poznata u bolesnika s teškom stenozom aortnog zalistka ili hipertrofijskom kardiomiopatijom, a ne smiju se koristiti u bolesnika koji su pod terapijom nitratima, jer mogu uzrokovati smrt.

Dosadašnja klinička ispitivanja pokazala su da stručno, kardiološko savjetovanje u bolesnika s KVB rezultira povećanjem znanja, većom vjerojatnosti povratka u seksualne aktivnosti, poboljšanjem seksualne želje i zadovoljstva. To sve dovodi do povećanja samopouzdanja i smanjuje strah od nastavka seksualne aktivnosti. Budući da postizanje orgazma može zahtijevati veći stupanj napora i ne mora biti realan početni cilj u nekih bolesnika, svakom bolesniku treba pristupiti individualno.

Napisano od: Prof.dr.sc. Hrvoje Pintarić, Specijalist hitne i interne medicine, subspecijalist kardiolog.

Obratite nam se s povjerenjem

Ne odgađajte zdravlje

Pošaljite upit