Utjecaj hormonskog nadomjesnog liječenja na mozak

Hormonsko nadomjesno liječenje (HNL), kod žena u peri i postmenopauzi, ima značajan utjecaj na različite aspekte zdravlja, uključujući i funkciju mozga. Istraživanja pokazuju da estrogen i progesteron, hormoni koji se nalaze u sastavu HNL-u, imaju specifične uloge u održavanju moždanih funkcija, iako učinci mogu varirati ovisno o dobi, trajanju liječenja, individualnim čimbenicima te tipu hormona koji se koristi.

Nema sumnje da estrogen pokazuje neuroprotektivni učinak na mozak, jer nedostatak estrogena u postmenopauzi dokazano povećava rizik za Alzheimerovu bolest i cerebrovaskularne incidente. Međutim, rezultati istraživanja o neuroprotektivnom utjecaju estrogenske nadomjesne terapije sa i bez progesterona još uvijek su predmet velikih debata prvenstveno zbog rezultata studija koje su ukazale na povećani rizik za Alzhemerovu bolest i demenciju kod korisnica hormonskog nadomjesnog liječenja. To naravno zahtijeva dodatno objašnjenje, jer kako je moguće da terapija sa toliko benefita koja značajno poboljšava kvalitetu života postmenopauzalnih žena te ima dokazan kardioprotektivni učinak, može imati tako štetni učinak na funkcije u mozgu?

? Iz tog razloga vrlo je opravdana zabrinutost mnogih stručnjaka iz tog područja o zaključku da HNL povećava rizik za demenciju jer zdravlje mozga ne može biti određeno jednim izolirajućim faktorom. U prilog tome zanimljivo je spomenuti podatak da žene koje imaju izraženije vazomotorne simptome (valunge) u određenom postotku imaju veću moždanu patologiju u području amigdala koji je biološki marker za demenciju, a s obzirom da imaju jako izražene simptome veća je i vjerojatnost da će uzimati HNL koji se kod tih žena ne može povezati sa rizikom za demenciju jer već postoji u pozadini biološki marker, neovisno o korištenju HNL-a.

Poznato je da hormonska terapija najbolje je ispitivana grupa lijekova i unatoč rezultatima nekih studija koja nisu uvijek jednoznačna, čini se da je ipak u pitanju samo vrijeme i starosna dob kada se počinje sa HNL-om kao jedinim rizikom za njegov negativni utjecaj na mozak, isti što i vrijedi kad govorimo o kardioprotektivnum učinku.

Kako HNL utječe na mozak?

Kognitivne funkcije

Estrogen ima neuroprotektivnu ulogu u procesima koji uključuju pamćenje, učenje i pažnju, budući da utječe na hipokampus, područje mozga koje je ključno za memoriju. Neka istraživanja sugeriraju da HNL može imati zaštitnu ulogu protiv gubitka kognitivnih funkcija u žena koje započnu terapiju ubrzo nakon menopauze. To se često naziva “kritičnim periodom” u kojem HNL može imati najpovoljnije učinke na mozak. Isto tako, u razdoblju oko menopauze mnoge žene imaju značajni gubitak pamćenja („brain fog“) koji je srećom prolaznog karaktera, i nije znak povećanog rizika za pojavu demencije u starijoj dobi, ali je za dosta žena dovoljna indikacija za početak uzimanja HNL-a. I što se hormonska terapija počne uzimati ranije to su rezultati bolji i rizici manji.

S druge strane, studije su pokazale da, kada se terapija započne kasnije (nakon 10 i više godina od menopauze) ili kod žena starijih od 65 godina, može doći do oštećenja kognitivnih funkcija, sa naglaskom na povećani rizik od demencije. Rezultati istraživanja su dosta limitirani i raznoliki.  Međutim, ova razlika u učinku HNL-a najvjerojatnije je uzrokovana fiziološkim promjenama u strukturi mozga koje se događaju sa starenjem.

Rizik od Alzheimerove bolesti

Dosta istraživanja sugerira da žene imaju veći rizik za Alzheimerovu bolest nego muškarci, a da taj rizik može biti povezan s padom razine estrogena u postmenopauzi. Postoje dokazi da rana primjena HNL-a može smanjiti rizik od razvoja ili barem odgoditi pojavu Alzheimerove bolesti kod žena, iako na već postojeću bolest ne utječe. Postoje pokazatelji da bivše korisnice HNL-a imaju smanjeni rizik od Alzheimerove bolesti, ali nije se dokazala prednost ako je hormonska terapija korištena dulje od 10 godina. Rezultati su još uvijek nejednoznačni i ovise o individualnim faktorima i tipu HNL-a. Posebno su proučavani učinci kombinirane estrogensko-progestinske terapije u odnosu na monoterapiju estrogenom u jednoj velikoj britanskoj studiji čiji rezultati govore u prilog estrogenske monoterapije koja ne povećava rizik od demencije dok progestin u kombinaciji sa estrogenom, čini se, blago povećava rizik za Alzheimerovu bolest.

Međutim, žene koje imaju maternicu moraju uzimati kombiniranu estrogensko-pregestinsku terapiju radi zaštite od karcinoma endometrija.

U jednoj drugoj velikoj studiji dokazano je da su žene jednako oboljele od Alzheimerove bolesti neovisno da li su bile korisnice hormonske kombinirane oralne ili transdermalne ili estrogenske monoterapije, ali očito je da starosna dob za početak uzimanja terapije nije bila limitirajući faktor.

Poboljšanje raspoloženja i zaštita od depresije

HNL u velikoj mjeri smanjuje simptoma depresije i anksioznosti kod žena u peri i postmenopauzi, što posljedično ima pozitivne učinke na raspoloženje i kvalitetu života. Estrogen djeluje kao neuroaktivni steroid i ima antidepresivni učinak zbog pozitivnog utjecaja na serotoninske receptore, zbog čega se stabilizira razina serotonina, neurotransmitera koji je ključan za regulaciju raspoloženja. Većina lijekova koji se koriste za liječenje depresije djeluje na sličan način. Zato žene koje koriste HNL često navode poboljšanje emocionalne stabilnosti i smanjenje simptoma anksioznosti. Estrogen može smanjiti i osjetljivost na bol, potičući stvaranje endogenih opijata koji kontroliraju bol. S druge strane progesteron utječe na GABA, glavni inhibicijski neurotransmiter u mozgu koji upravlja stresom i anksioznosti, pa progestinska komponenta HNL-a može djelovati opuštajuće, smanjuje razdražljivost i stres.

Utjecaj na neuroplastičnost i prokrvljenost mozga

U stanicama mozga estrogen djeluje kao antioksidans sprječavajući odvijanje štetnih staničnih procesa.  Potiče stvaranje molekula koje služe kao hrana i zaštita moždanih stanica.  Estrogen može poboljšati neuroplastičnost (sposobnost mozga da se prilagođava i stvara nove sinaptičke veze), kao i prokrvljenost mozga, te smanjuje aktivnost gena koji mogu dovesti do odumiranja stanica, čime značajno podržava sve funkcije mozga. Dokazano je da estrogen potiče rast dendrita i sinapsi, te pomaže u procesima neurogeneze. Ova svojstva mogu pomoći u očuvanju moždanih funkcija i spriječiti degenerativne promjene koje se događaju s godinama.

Zaključak

HNL ima dovoljno pozitivnih učinaka na mozak, i bez obzira na šarolikost rezultata brojnih studija, uz ostale dobrobiti primjene hormonske terapije za spriječavanje vazomotornih simptoma i prevenciju osteoporoze rizici mogu biti minimalizirani, pogotovo kada se počne sa terapijom na vrijeme. Štetnost koja su suprostavlja dobrobitima koji ovise o tipu hormona, duljini, načinu primjene, dobi i anamnezi i nikako se ne smije zanemariti, tako da postoji još veći naglasak na individualizaciji u „krojenju hormonske terapije“ .

Napisano od: Dr.sc. Ivana Pentz, Specijalist ginekologije i opstetricije-subspecijalist humane reprodukcije.

Obratite nam se s povjerenjem

Nazovite nas telefonski na +3851 3764 246 ili pošaljite upit putem online obrasca u nastavku stranice

Ne odgađajte zdravlje

Pošaljite upit

Korištenjem ovog obrasca pristajete na uvjete korištenja Internet stranice te potvrđujete da ste upoznati s Pravilima privatnosti www.poliklinika-fleur.hr. Nadalje, ovime dajete suglasnost na prikupljanje i obradu osobnih podataka navedenih u obrascu, a bez kojih se ne može udovoljiti Vašem zahtjevu.

Želite primati novosti iz Poliklinike Fleur (Newsletter)?

Δdocument.getElementById( “ak_js_1” ).setAttribute( “value”, ( new Date() ).getTime() );

Radno vrijeme

Pon – čet: 10-20h

Petak: 10-18h

Subotom: po dogovoru

Nedjeljom i blagdanom zatvoreno

Tel: +3851 3764 246
E-mail: [email protected]

Lokacija

Trg Petra Preradovića 6

Poliklinika Fleur smjestila se na drugom katu rezidencije “Centra Cvjetni“ (ulaz s Varšavske).
Vidi detaljnije kako doći u polikliniku.