Astma


ASTMA je kronična upalna bolest dišnih putova udružena s preosjetljivosti dišnih putova. Obilježena je ponavljanim napadima zaduhe, kašlja, piskanja i pritiska u prsima. Simptomi su posljedica proširene i promjenljive opstrukcije ili začepljenja dišnih putova. Sluznica dišnih putova je otečena, javlja se grč glatkih mišića i stvara se veća količina guste sluzi. Posljedica je smanjeni protok zraka kroz male dišne putove. Varijabilnost je ključna osobitost astme, jer se poboljšanja i pogoršanja simptoma pacijenta i njegove plućne funkcije ponavljaju. Liječenje mora biti prilagođeno toj činjenici. Začepljenje dišnih putova je reverzibilno, spontano i nakon primjene lijekova koji ih mogu proširiti.

Pogoršanja astme izazvana su infekcijama dišnih putova, inhalacijskim alergenima i iritansima iz okoliša ili tjelesnim naporom. Astma je vrlo često udruženo s alergijskim rinitisom. Dišni putevi su preosjetljivi na mnoge inhalacijske alergene, primjerice grinje iz kućne prašine, peludi stabala, korova i trava, dlaku životinja te zagađivače iz atmosfere. Jednostavnim upitnikom (ACT) može se prosuditi kontrola astme, koja često može ograničiti dnevne aktivnosti, zbog zaduhe, tj osjećaja nedostatka zraka, kašlja ili stezanja u prsima, noćnih ili ranojutarnjih buđenja i potrebe korištenja brzodjelujućeg bronhodilatatora.

Liječenje astme usmjereno je na stalno i dugotrajno suzbijanje upale bronha u cilju postizanja i održavanja potpune kontrole astme. Protuupalna terapija, poglavito inhalacijskim kortikosteroidom s vrlo malim česticama temeljna je kontrolirajuća terapija astme. Pridružena joj je simptomatska terapija, u cilju olakšanja simptoma bronhoopstrukcije, uporabom bronhodilatatora brzog i kratkog djelovanja, odnosno dugog djelovanja u kombinaciji s protuupalnim kortikosteroidom.

Potpuna kontrola astme znači odsutnost dnevnih i noćnih simptoma, neograničenu dnevnu aktivnost, normalnu plućnu funkciju utvrđenu spirometrijom i izuzeće uporabe brzodjelujućeg bronhodilatatora ( čija učestala uporaba ukazuje na nedovoljnu kontrolu astme). Nema pogoršanja bolesti ni potrebe hitnih posjeta liječniku. Korak niže, dobra je ali djelomična kontrola astme u kojoj se navedeni simptomi javljaju više od dva puta tjedno, potiču povremena noćna buđenja, postoji povremena potreba za udahom brzodjelujućeg bronhodilatatora, a plućna funkcija nije posve normalna.
Konačno postoji i nekontrolirana astma koja ima barem tri pokazatelja djelomično kontrolirane astme u jednom tjednu s tjednim pogoršanjem. U manjem postotku pacijenata, astma je teška za liječenje i kontrola se teško postiže, što se tumači različitim vrstama upale u malim dišnim putovima. Osobita je pozornost potrebna u liječenju bolesnika koji su skloni akutnoj teškoj astmi u kojoj se brzo razvije teško smanjenje protoka zraka kroz dišne putove s dinamičkom prenapuhanosti pluća, povećanim dišnim radom i znakovima umora dišnih mišića.Takvi bolesnici zahtijevaju brzu intervenciju i nerijetko bolničko liječenje.

Astma se liječi inhalacijskom primjenom lijeka u obliku raspršenog aerosola ili suhog praha, zbog bržeg djelovanja u plućima i manje nuspojava, putem različitih aplikatora. Neophodna je trajna edukacija pacijenata o redovitom i pravilnom korištenju lijekova iz raznih naprava za inhaliranje. Dobra suradljivost je preduvjet za postizanje potpune kontrole astme.

Smjernice za stupnjevito liječenje astme preporučene su u Globalnoj inicijativi za astmu (GINA).

Preporučene kontrole su u intervalima od 3 do 6 mjeseci. Cilj je postići učinkovito održavanje potpune kontrole na najnižem terapijskom stupnju s najmanje nuspojava lijeka.


Kronična opstruktivna plućna bolest


Skraćeno KOPB je kronična bolest obilježena progresivnim ograničenjem protoka zraka kroz male dišne putove. Bronhoopstrukcija nije u potpunosti reverzibilna. Posljedica je izlaganja štetnim stvarima i plinovima, a prvenstveno pušenja cigareta, koje je glavni rizični čimbenik za nastanak KOPB-a. Prekomjerni upalni odgovor s brojnim upalnim stanicama osim dišnih putova zahvaća i plućni parenhim. Osim plućnih, KOPB ima i značajne sustavne učinke, poglavito na kardiovaskularni i mišićnoskeletni sustav.

Bolest je obilježena egzacerbacijama ili pogoršanjima iz stabilnog stanja za koje je karakteristično povećanje stupnja zaduhe ili otežanog disanja, povećanje volumena i razine gnojnog iskašljaja, a potaknutih najčešće infekcijom dišnih putova. Osobito su teška ona pogoršanja KOPB-a uslijed upale pluća, koja mogu značajno pogoršati već ranije oštećenu plućnu funkciju i nerijetko zahtijevaju hospitalizaciju. Učestale egzacerbacije KOPB-a upućuju na lošiju prognozu bolesti, zbog trajnih morfoloških promjena u plućima i nepovratnih promjena plućne funkcije. Kvaliteta života u pacijenata s KOPB-om često je značajno narušena, prije svega zbog zaduhe i ograničavanja tjelesnih aktivnosti ali i zbog sustavnih manifestacija bolesti.

Prema smjernicama Globalne inicijative za opstruktivnu plućnu bolest ( skraćenica GOLD) bolest je podijeljena u 4 skupine (A,B,C,D) i 4 stupnja težine (1,2,3,4), na temelju određivanja funkcionalnog stanja prema težini zaduhe i rezultata upitnika za procjenu KOPB-a ( eng. COPD Assessment Test, skraćenica CAT). Takav koncept omogućio je individualni pristup pacijentu s KOPB-om, jer uz stupanj oštećenja plućne funkcije, uzima u obzir izraženost poteškoća bolesnika i broj egzacerbacija (pogoršanja) bolesti. Bolesnici svrstani u skupine A i B su niskog rizika a oni svrstani u C i D su visokog rizika. Potonji imaju značajno oštećenje plućne funkcije i česte egzacerbacije (pogoršanja). Simptomi bolesti izraženiji su u pacijenata svrstanih u skupine B i D, a manje izraženi u onih svrstanih u skupine A i C. Izuzetno je značajno rano otkrivanje kronične opstruktivne plućne bolesti, jer nažalost, uz sve smjernice i preporuke, značajan broj pacijenata ostaje neotkriven sve dok bolest nije napredovala. Stoga je neophodno uputiti pušače i ostale osobe koje su izložene štetnim tvarima i plinovima, poglavito ako dulje vremena kašlju i imaju osjećaj otežanog disanja i umora u vrijeme tjelesne aktivnosti, da ispitaju svoju plućnu funkciju spirometrijom, koja je temelj dijagnoze i težine ove bolesti. Cilj liječenja kronične opstruktivne plućne bolesti je omogućiti olakšanje simptoma bolesti, bolje podnošenje tjelesne aktivnosti, usporavanje napredovanja bolesti i pravodobno prepoznavanje i liječenja pogoršanja bolesti.

U tu svrhu indicirani su bronhodilatatori u svim skupinama KOPB-a iz dvije grupe lijekova, simpatikomimetika i antikolinergika. U većini slučajeva, skupine B, C, D - oni dugog djelovanja ( 12 ili 24 sata), indicirana je i njihova istodobna uporaba. Inhalacijski protuupalni lijek-kortikosteroid uključuje se u GOLD stadiju 3 i 4. i kod bolesnika s učestalim egzacerbacijama bolesti.

Primjena svakog lijeka treba biti pravodobno praćena, prilagođena bolesniku i težini njegove bolesti.
Bolesnicima koji imaju KOPB treba savjetovati cijepljenje protiv gripe i pneumokoka. Potrebno je kontinuirano i uporno nagovarati svakog pacijenta s kroničnom opstruktivnom plućnom bolesti da prestane pušiti. Plućna rehabilitacija mora biti dostupna svim pacijentima s KOPB-om.


Zaduha


ili DISPNEJA vrlo je čest simptom u mnogih plućnih i srčanih bolesnika.
Pacijenti je opisuju kao nedostatak zraka, kratki dah, glad za zrakom, ubrzano površno disanje, poteškoću u disanju, nemogućnost izdisaja, nemogućnost udaha, osjećaj gušenja te osjećaj stiskanja u prsima. Liječnik mora pitati i respektirati pacijentovu predodžbu zaduhe. Zaduha se može javiti uz uredan fizikalni nalaz pluća i uredan torakalni radiogram, odnosno snimku pluća i srca. Stupanj zaduhe nije uvijek proporcionalan fiziološkoj promjeni. Zaduha je percepcija pojedinog pacijenta i potpuno je subjektivna i može varirati intenzitetom. Pacijenti s opstrukcijom protoka zraka i povećanim otporom strujanju zraka kroz sužene dišne putove u astmi ili kroničnoj opstruktivnoj plućnoj bolesti imaju zaduhu različitog intenziteta. Ona može nastati podražajem plućnih receptora na više mjesta, poglavito u difuznim bolestima plućnog parenhima ili uslijed smanjenog kapaciteta dišne pumpe. Zaduha se može pojaviti uz zdrava pluća i srce zbog povećanih ventilacijskih zahtjeva u vrijeme vrućice ili anemije. Dispneja se najčešće javlja u plućnih i srčanih bolesnika, kao akutni događaj ili je stalno nazočna. Mogu je potaknuti različiti čimbenici i može se javiti u raznim okolnostima, tijekom napora i u mirovanju, danju ili noću. Može se pogoršavati položajem: uspravnim, ležećim, postraničnim i biti udružena s kašljem, piskanjem u prsima ili boli u prsima. Naglo nastala zaduha može biti posljedica teškog popuštanja srca - plućnog edema, plućne embolije, teške akutne astme, akutne egzacerbacije ili pogoršanja kronične opstruktivne plućne bolesti, teške upale pluća s respiracijskom insuficijencijom, inhalacijske plućne ozljede i drugih bolesti srca i pluća. U kroničnoj opstruktivnoj plućnoj bolesti glavni je simptom a njezina težina raste progresijom bolesti, ozbiljno reducirajući kvalitetu života pacijenata. Zaduhu ima svaki drugi bolesnik s plućnim rakom. Postoje načini izmjere stupnja zaduhe putem raznih upitnika, od kojih je poznatija modificirana ljestvica MRC, engl. skraćenica od Medical Research Council. Mjeri se u 4 stupnja i određuje javlja li se tijekom pojedine razine opterećenja tijekom hoda ili obavljanja dnevnih aktivnosti.

Pacijenta treba pitati za početak zaduhe, njezinu težinu i čimbenike koji je pogoršavaju.
Pregledom i RTG-om snimkom pluća i srca može se otkriti preko 2/3 uzroka zaduhe. Koriste se plućni funkcijski testovi, elektrokardiogram, ehokardiografija, CT toraksa i neke laboratorijske pretrage.

2/3 trudnica ima neki stupanj zaduhe uslijed porasta ventilacije. Tahipneja ili ubrzano disanje može upozoriti na bolesti, kao što su plućna embolija, pogoršanje astme ili bolesti srčanog zalistka, rjeđe pneumotoraks, plućna hipertenzija, kao i akutna plućna ozljeda uslijed preeklampsije ili embolije amnionskom tekućinom, a uzrok može biti i anemija.

Kvalitetno disanje koje pomaže održavanju elastičnosti pluća i pozitivno utječe na naše zdravlje i ukupnu kvalitetu življenja, opuštajući tijelo i um. Naučite pravilno disati i primjenjivati jednostavne vježbe u svakodnevnom životu koje pomažu pri mnogobrojnim stanjima poput tjeskobe, astme i nesanice.

 

USLUGE U PULMOLOGIJI:

  • Prvi, kontrolni subspecijalistički pregled
  • Ispitivanje plućne funkcije (Spirometrija)
  • Konzultacije i drugo mišljenje

Obratite nam se s povjerenjem

Ne odgađajte zdravlje

Pošaljite upit